STANJE JE SVE GORE I GORE: "Uvozimo oko 80 posto hrane koju konzumiramo, što znači da mi ni cijene ni kvalitet ne kontrolišemo, nego neko drugi..."

Koliko je siromaštvo globalni problem, govore podaci da je na kraju 2021. godine broj gladnih u svijetu bio oko 830 miliona.

  • Ekonomija

  • 17. Jan. 2023  

  • 3

Kriza energije, inflacija i kriza hrane postali su sveto trojstvo geopolitičkih i ekonomskih prilika, pa više i nije iznenađenje kada čujemo da se prognoziraju nova poskupljenja osnovnih životnih namirnica.

Ali, da li je to realno i opravdano?

"Jedno je što je realno, a drugo je što prolazi u ekonomiji. Dakle, nije realno da je odjednom sve poskupjelo (energenti, hrana..), nije realno da je to sve uradio kovid-19, jednostavno, nije ekonomski opravdano. Opravdano je da su na djelu razne politike, trgovački ratovi i lov u mutnom", kaže Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača "Futura" iz Mostara.

U razgovoru za "Nezavisne novine" Bago naglašava da je BiH po svemu specifična.

"Recimo, ovolika cijena namirnica i lijekova u BiH ničim se ne može opravdati, jer kod nas su oni već skuplji nego u regionu ili, recimo, u Njemačkoj. To je tako zbog toga što ti trgovački lobiji gledaju na čemu se može zaraditi. U BiH velika većina ljudi je primorana da kupuje samo hranu i lijekove i to je prostor gdje se može zaraditi, uzimajući u obzir da su država i njena administracija slabe i podložne korupciji, jednostavno stvari prolaze tamo gdje mogu proći", navodi Bago.

Prema njegovim riječima, priča da postoje zastoji u proizvodnji "ne pije vodu", te da državni aparat to jednostavno ne može iskontrolisati jer u mnogim slučajevima, tvrdi on, država sarađuje upravo s tim lobijima.

"Mi uvozimo oko 80 odsto hrane koju konzumiramo, što znači da mi ni cijene ni kvalitet ne kontrolišemo, nego neko drugi. A onaj ko to kontroliše, on zarađuje. Jednostavno smo ušli u taj vakuum sa slabom državom, organima, s najvećom korupcijom u Evropi i jednostavno nemamo šanse. Dok se to ne promijeni, bićemo podložni svemu i svačemu, a slušaćemo izgovore da je to viša sila, što jednostavno nije istina", jasan je Bago.

Koliko je siromaštvo globalni problem, govore podaci da je na kraju 2021. godine broj gladnih u svijetu bio oko 830 miliona.

Iako situacija jeste zabrinjavajuća, stručnjaci smatraju da je rano za dugoročne prognoze.

"Ukoliko se desi recesija koja se očekuje, onda je moguće da dođe do pada cijena finalnih usluga, ali to će s druge strane imati za posljedicu usporavanje ekonomske aktivnosti", kaže ekonomista Admir Čavalić i dodaje:

"Rat u Ukrajini više nije nešto novo. Dva su scenarija, ili će se okončati ili odužiti. Pošto to nije faktor iznenađenja, to treba proučiti sa više optimizma, jer su se tržišta manje-više već prilagodila na to stanje, posebno na globalni način snabdijevanja", navodi Čavalić.

Naglašava da treba krenuti od bliske budućnosti, za koju je ipak uvjeren da će donijeti probleme.

"Biće izazovno tokom sezone kada govorimo o poljoprivrednim proizvodima, na način da li će se luke otvarati za protok robe iz Ukrajine ili ne. I vidjećemo, naravno, šta će se dešavati s energentima. Imali smo niske cijene proteklih par mjeseci i kada su u pitanju prehrambeni proizvodi na globalnom tržištu, ali je to nedovoljno u odnosu na ranije, vidjećemo da li će doći do skoka nafte i plafona cijena", rekao je Čavalić za "NN".

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 3

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...