Najnovija znanstvena studija provedena na štakorima pokazala je da se lijekovi za ublažavanje posljedica moždanog udara mogu u mozak učinkovito unositi ubrizgavanjem u nos.

Unošenje velikih molekula lijeka u mozak dugo se smatralo jednim od ključnih medicinskih izazova. Većina takvih spojeva ne može dospjeti u mozak u velikim količinama jer su stijenke krvnih žila koje se nalaze u mozgu vrlo nepropusne, odnosno stvaraju nešto što je u medicini poznato kao krvno-moždana barijera.

Prethodne znanstvene studije pokazale su da bi neki lijekovi mogli doći do mozga kroz nos putujući uz živčane stanice koje detektiraju miris jer one imaju duga vlakna koja se protežu od nosnih prolaza do mozga. No ostalo je nejasno može li dovoljno tih molekula doći do mozga da bi od čitave priče bilo i medicinske koristi za pacijenta.

Kako bi to doznali, Martin Schwab sa Švicarskog saveznog instituta za tehnologiju u Zürichu i njegovi kolege testirali su nazalnu isporuku antitijela koja blokiraju spoj u mozgu nazvan Nogo-A i koji inače koči rast moždanih stanica. Njihova studija objavljena je u znanstvenom časopisu PNAS.

Švicarski znanstvenici prvo su oponašali učinke moždanog udara kod štakora zaustavljanjem dotoka krvi u dijelove njihovih mozgova. To je značilo da su životinje postale nespretnije u koordinaciji i kretanju te su teško dolazile do hrane jer su morale proći kroz rupu da bi to učinile.

Kod štakora koji su primali nazalni sprej s antitijelima jednom dnevno tokom dvije sedmice primijećeno je poboljšanje stanja na oko 60 posto njihove prethodne sposobnosti, četiri sedmice nakon umjetno izazvane ozljede. Kod životinja koje su primale placebo poboljšanje je iznosilo oko 30 posto.

Nakon uklanjanja kočnica - regeneracija

Kad je Schwabov tim pregledao mozgove štakora, otkrili su da je kod liječenih štakora izraslo više novih živčanih vlakana.

Dosegli smo razinu antitijela koja je učinkovita u popravljanju velikih lezija od moždanog udara. Liječenje pokazuje da postoji prirodna regenerativna moć u mozgu i samo morate skinuti kočnice kako biste to dopustili, kaže Schwab.

Mogući nedostatak studije

Nezavisni stručnjak Moein Moghimi sa Univerziteta Newcastle u Velikoj Britaniji, međutim, ističe da dok bi svaki način unošenja lijekova u mozak bio vrlo koristan, najnovija studija zapravo ne nudi dokaze da su antitijela dospjela u mozak putujući živcima, jer su mogla biti apsorbirana iz nosa u krvotok, odakle su male količine također mogle doći do mozga, piše New Scientist.