Ko blokira formiranje vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine i hoće li reagovati Schmidt? U emisiji Polis TVSA govorili su Vedrana Vujović, Haris Šabanović, Belmin Zukan i Amir Purić.

U petak je završena dvodnevna planarna sjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Javnost je očekivala odluku o apelacijama Željka Komšića i Šefika Džaferovića koji je u vrijeme apelacije bio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Desilo se to da Ustavni sud nije donio nikakvu odluku i izjašnjavanje odložio za proljeće (mart). Šta to znači?

-Ustavni sud je odbio dati izjašnjenje po apelaciji predsjednika Komšića. Lično, to je bilo i očekivano, s obzirom da smo mi u utorak preuzeli mandate u Domu naroda Federacije. Ukoliko Ustavni sud usvoji apelaciju Željka Komšića to bi značilo da bi se u narednom periodu moralo doći do usaglašavanja odredbi Ustava FBiH sa Ustavom BiH i da bi trebalo doći do određenih izmjena, što praktično znači možda i oduzimanje mandata delegata u Domu naroda Federacije – kazala je Vujović.

Šabanović ističe: “Nismo iznenađeni, ovo je drugi put da je Ustavni sud preskočio ovu temu i ostavio je za neka druga vremena. Radi se i o nezapamćenom pritisku na Ustavni sud od nekih međunarodnih centara moći da se ne bi donosile odluke u ovom trenutku jer proglasiti izmjene koje je visoki predstavnik nametnuo neustavnim i problematičnim značilo bi se vratiti na tačku početka”.

-Prema onome što smo vidjeli sada Ustavni sud nije imao dovoljnu većinu da usvoji onu odluku koja je bila zapravo predložena. Nije bilo dovoljno sudija koji bi odlučili o tome, moramo biti svjesni da nedostaje dvoje u sastavu od devet sudija. Da smo imali popunjen sud, ne bismo došli u ovu situaciju da se dva puta prolongira donošenje odluke – smatra Zukan.

Da li smo Schmidtovim odlukama od 2.oktobra dobili pojednostavljenu proceduru (što je bilo njegovo obrazloženje za donošenje takve odluke) ili je situacija kompliciranija nego što je bila?

-Očigledno iz prakse koju imamo da nismo dobili. Da nije bilo tih izmjena danas bismo imali uspostavljenu izvršnu vlast u Federaciji. Naravno, postoje dobre odredbe koje se tiču vremenskih rokova – zaključuje Purić.

Zukan je dodao: “Ovim su izmjenama građanske stranke najviše oštećene. Na ovaj način je omogućeno da stranke koje imaju uglavnom jednonacionalne liste mogu se izboriti za većinu u jednom klubu i onda da na neki način usporavaju proces ili ga blokiraju”.