Za manje od mjesec dana bit će godišnjica početka ruske invazije na Ukrajinu. Ono što u Moskvi zovu "specijalnom vojnom operacijom" zapravo je još jedan krvav i brutalan rat u Europi. Od prvih dana tog rata, ovdašnji su vojni i vanjskopolitički analitičari isticali niz sličnosti ruske agresije na Ukrajinu s velikosrpskom agresijom na Hrvatsku i BiH, odnosno ratovima na prostoru bivše Jugoslavije devesedetih godina prošloga stoljeća. Koliko je rat u Ukrajini, sa svojim uzrocima i povodima, ali i načinom na koji se vodi, usporediv s nekim drugim ratovima u bližoj i daljoj prošlosti, za Net.hr govorio je povjesničar Hrvoje Klasić.

"Tražimo li usporedbe rata koji se vodi u Ukrajini s nekim ratovima u prošlosti, onda prije svega trebamo definirati što uspoređujemo ili što bi bili parametri koje uspoređujemo. Rekao bih da je ključna činjenica da je izvršena agresija jedne zemlje na drugu, da zemlja agresor želi zauzeti teritorij druge zemlje i da svoju agresiju opravdava pružanjem pomoći svojim sunarodnjacima koji žive na teritoriju druge države, a koji su, po njihovom mišljenju, zakinuti za svoja prava ili su im ugroženi životi", rekao je Klasić.

Ratovi se, kaže, mogu uspoređivati prema puno parametara, a slijedom toga rat u Ukrajini i ono što mu je prethodilo Klasić je usporedio s dva povijesno najbliža rata na teritoriju Europe.

"Pada mi na pamet ono što se događalo 1930-ih u Europi i ono što se događalo krajem 1980-ih i početkom 1990-ih na Balkanu. Drugim riječima, Njemačka je tada širila svoj 'Lebensraum' odnosno 'životni prostor' na račun drugih država. Zauzela je teritorije drugih država, a agresija je na samom početku bila opravdavana ugroženošću Nijemaca na području Čehoslovačke, Poljske, Austrije… Spašavanje ili pružanje pomoći Nijemcima u tim državama bilo je opravdanje za agresiju", kaže.

Slična situacija bila je i krajem 1980-ih i početkom 1990-ih u tadašnjoj SFR Jugoslaviji.

"Tada je Srbija ušla u rat s drugim jugoslavenskim republikama i u principu željela zauzeti teritorij kako bi se stvorila nekakva 'velika Srbija', odnosno ono što se danas naziva 'srpskim svijetom'. Povod ili argument za agresiju bio je stav da su Srbi ugroženi na područjima Hrvatske, BiH i Kosova pa ih treba spašavati. Dodao bih ovome još jednu sličnost, a to je politička propaganda režima koja je prethodila kao priprema terena u vlastitoj javnosti, a prema kojoj je zauzimanje drugih teritorija neminovno", kazao je za Net.hr Klasić.

Mjesecima prije nego što će Vladimir Putin zapovijediti pokretanje invazije na Ukrajinu, Rusija je gomilala vojsku na granici s Ukrajinom. Mediji i razni analitičari u svijetu tada su nagađali blefira li Putin ili misli ozbiljno. Iako je psihoza rata rasla, gotovo svi tvrdili su ono prvo - da Putin blefira. Čak su objavljivani i datumi za koje se pretpostavljalo da će Rusija pokrenuti invaziju.

"Usporedimo li situaciju neposredno pred napad Rusije na Ukrajinu s onom prije širenja odnosno napada Njemačke na Austriju, Čehoslovačku i Poljsku, zanimljivo je da su u oba slučaja u svjetskoj javnosti postojale informacije da bi do toga moglo doći "tog i tog dana". Međutim, uvidom u tadašnja medijska izvješća, vidimo da su se visoki dužnosnici Trećeg Reicha - Göring, Goebbels pa i sam Hitler rugali govoreći kako je došao "taj i taj dan", a da Njemačka nije nikoga napala. I doista, nisu napali tada, nego za tjedan dana. Gotovo slična stvar dogodila se prošle godine u veljači kad su mnogi svjetski mediji objavili da će Rusija tada i tada napasti Ukrajinu. I doista nije napala tog dana, ali je napala tjedan dana kasnije. I to je jedna od mogućih usporedbi ratnih situacija", kazao je Klasić.