Norveška je sve bogatija iz minute u minutu, a to je velikim dijelom rezultat rata u Ukrajini koji im povećava prihode od plina.

Međutim, norveški premijer Jonas Gahr Store je za AFP rekao kako Norveška nije ratni profiter, prenosi Dnevno.hr.

Nagovještavajući da će Norveška uskoro postati jedan od najvećih svjetskih donatora Ukrajini s nadolazećim paketom pomoći, odbacio je nimalo laskave optužbe o “ratnom profiterstvu” onih koji žele da Oslo učini više za Ukrajince.

Njegova vlada dovršava “višegodišnji paket podrške” koji će biti objavljen u nadolazećim danima, osmišljen kako bi pomogao Ukrajini i siromašnim zemljama pogođenima posljedicama rata, kao što je skok cijena žitarica.

Paket će im pomoći “u održavanju njihove civilne infrastrukture, nadamo se, jednog dana u ponovnoj izgradnji slobodne Ukrajine i u međuvremenu ih također vojno poduprijeti”, rekao je Store.

Iznos i detalji bit će objavljeni početkom sljedećeg mjeseca.

Odbacio je tvrdnju koju je, između ostalih, iznio poljski premijer, da Oslo, iako nehotice, iskorištava rat u Ukrajini za vlastitu finansijsku korist.

Od prošle godine, skandinavska zemlja je udvostručila napore kako bi pomogla nadoknaditi pad snabdjevanja ruskim plinom Evropi nakon invazije Moskve na Ukrajinu. Oslo je povećao izvoz plina za osam do 10 posto i sada je najveći snabdjevač Evrope, pomažući kontinentu da ostane topao ove zime.

Uz visoke cijene plina, to znači da je norveška blagajna preplavljena, piše Euronews.

Najveći budžetski višak u historiji

Ove je godine vlada predvidjela najveći budžetski višak u historiji od 1,12 biliona kruna (1,03 milijarde eura). Novac će pomoći potaknuti norveški suvereni fond bogatstva, koji je već najveći na svijetu, vrijedan više od 13,4 triliona kruna (1,23 biliona eura).

“Norveška je 50 godina bila istraživač, uz određeni rizik, i prodavač energetskih izvora, nafte i plina”, rekao je Støre. “Norveška ne utvrđuje te cijene”.

Viša cijena plina, istakao je, također je dovela do velikih računa za struju za norveške porodice i kompanije, što je “politički veliki izazov za nas” u zemlji koja se uvelike oslanja na električnu energiju, uključujući svoju industriju, grijanje i transport.