Unatoč velikim naporima znanstvenika i nizu nedavnih otkrića, Alzheimerova bolest i dalje ostje neizlječiva. No znanstvenici sada imaju novu teoriju o mogućem pokretaču bolesti - vrsti šećera koja se zove fruktoza i koja se nalazi u mnogim namirnicama, poput voća, povrća i meda.

Tijelo fruktozu može isto tako proizvesti prirodnim putem, na primjer putevima koji su stimulirani konzumacijom prehrane s visokim udjelom soli.

Uloga fruktoze u dalekoj ljudskoj prošlosti

Prethodna znanstvena istraživanja su pokazala da je fruktoza u mozgu pomogla našim precima u traženju hrane, ali nova studija sugerira da bi se, u modernom svijetu, promjene koje ovaj šećer izaziva mogle zapravo povezati s Alzheimerovom bolešću.

Kako je onda fruktoza pomogla našim precima? Šećer inhibira određene dijelove moždanog metabolizma: blokira distrakcije, kao što su nedavna sjećanja i obraćanje pozornosti na vrijeme koje prolazi. To isključivanje određenih moždanih aktivnosti pomaže nam da se bolje usredotočimo na preživljavanje, a također potiče istraživačko i rizično ponašanje, što je sve važno za traženje hrane.

Učinak fruktoze u modernom društvu

U najnovijoj studiji, koja je objavljena u časopisu American Journal of Clinical Nutrition, znanstvenici tvrde da je taj 'prekidač za preživljavanje' sada stalno uključen, iako većina ljudi u modernom svijetu danas vrlo malo traga za hranom. To nas tjera da unosimo više masne, slatke i slane hrane, nego što nam je potrebno, kako bismo proizveli više fruktoze. To bi zauzvrat moglo dovesti do upale u mozgu i na kraju do stanja koja uzrokuju Alzheimerovu bolest, sugeriraju autori studije.

Vjerujemo da je inicijalno smanjenje cerebralnog metabolizma u tim regijama ovisno o fruktozi bilo reverzibilno i trebalo je biti korisno. Ali kronično i trajno smanjenje cerebralnog metabolizma potaknuto rekurentnim metabolizmom fruktoze dovodi do progresivne atrofije mozga i gubitka neurona sa svim obilježjima Alzheimerove bolesti, ističe Richard Johnson, nefrolog Anschutz Medical Centra na Sveučilištu Colorado.

Povezivanje točkica

Nova studija ne uključuje nikakva nova laboratorijska istraživanja, ali ono što radi jeste pažljivo spajanje tačkica između prethodnih studija, uključujući one koje povezuju fruktozu s preživljavanjem i vezu fruktoze s Alzheimerovom bolešću. Znanstvenici pretpostavljaju da učinci fruktoze i njezinog nusprodukta, intracelularne mokraćne kiseline, uzrokuju nakupljanje proteina povezanih s Alzheimerovom bolešću.

Učinci toga uključuju smanjenje protoka krvi u cerebralnom korteksu, hipokampusu i talamusu te povećanje protoka krvi oko vidnog korteksa, što je povezano sa signalima nagrađivanja hranom. Jedan od načina na koji bi se to moglo dogoditi jest otkazivanje moždanih stanica zvanih astrociti, što može dovesti do nakupljanja amiloidnog plaka povezanog s Alzheimerovom bolešću.

Povezanost između različitih faktora rizika

Znanstvenici također ukazuju na povezanost između različitih faktora rizika za Alzheimerovu bolest (poput konzumacije alkohola) i proizvodnje fruktoze, kao i na prethodne studije na životinjama.

Studija je pokazala da ako laboratorijske štakore dovoljno dugo držite na fruktozi, oni dobivaju tau i amiloid beta proteine u mozgu, iste proteine koji se vide kod Alzheimerove bolesti. Možete pronaći visoke razine fruktoze i u mozgovima ljudi s Alzheimerovom bolešću, pojašnjava Johnson.

Prijedlog znanstvenika

Sljedeći korak u znanstvenim istraživanjima jeste više testova, kako bi se utvrdilo kakva je uloga metabolizma fruktoze i mokraćne kiseline u mozgu i kako to može dovesti do stanja koja su povezana s Alzheimerovom bolešću.

Tvrdimo da je Alzheimerova bolest uzrokovana prehranom. Predlažemo da se provedu prehrambena i farmakološka ispitivanja za smanjenje izloženosti fruktozi ili blokiranje metabolizma fruktoze, kako bi se utvrdilo postoji li potencijalna korist u prevenciji, upravljanju ili liječenju ove bolesti, kaže na kraju Johnson, piše Science Alert.