"Armenci su zabili nož u leđa Rusiji. Ali takvo ponašanje neće proći nekažnjeno", u najkraćem glasi reakcija Kremlja na najave koje stižu iz Armenije kako bi uhapsili predsjednika Vladimira Putina ako bi se pojavio u njihovoj državi.

Iz ruske perspektive to je drska provokacija, budući da su ove dvije zemlje formalno saveznici, što u stvarnosti znači da su do sada Armenci bili podčinjeni Rusiji, baš kao i većina država nasljednica Sovjetskog Saveza.

U skladu s Ustavom

Prošle sedmice Ustavni sud Armenije proglasio je da je Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda iz Haga (ICC) u skladu s tamošnjim ustavom, otvarajući put njegovoj ratifikaciji. Armenske ustavne sudije su odluku objavile sedmiceu dana nakon što je Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, proglasivši ga krivim za nezakonitu deportaciju hiljada djece iz Ukrajine. Izdavanje potjernice znači da bi Putin mogao biti uhićen ako otputuje u bilo koju državu članicu Međunarodnog kaznenog suda.

Nakon toga je i vladajuća stranka Armenije upozorila da ako dođe Putin, ta zemlja neće imati drugog izbora nego ga uhapsiti.

"Ako Putin dođe u Armeniju, trebao bi biti uhićen. Bolje je da ostane u svojoj zemlji", najavio je Gagik Melkonjan, zastupnik u Armenskoj nacionalnoj skupštini u intervjuu portalu Moscow Times. "Ratificiramo li sporazum s ICC-jem, onda moramo ispuniti svoje obveze. Neka Rusija riješi svoje probleme s Ukrajinom", objasnio je Melkonjan.

Međunarodni krivični sud izdao je nalog za Putinovo hapšenje zbog ratnih zločina u Ukrajini, posebice zbog njegove navodne umiješanosti u nezakonitu deportaciju djece iz Ukrajine. Ali ICC nema ovlasti provoditi svoje naloge, a budući da Rusija ne priznaje nadležnost suda, velik dio njegove provedbe ovisit će o spremnosti drugih zemalja da uskoče ako se Putin nađe na njihovom teritoriju. Među zemljama koje su najavile da bi uhapsile ruskog predsjednika ako kroči na njihovo tlo su Njemačka, Irska, Austrija i Hrvatska, podsjeća Business Insider.

Moskva i Erevan

Odluka vladajuće stranke u Armeniji u oštroj je suprotnosti s drugim saveznicima Kremlja koji ne odstupaju od lojalnosti Moskvi. Mađarska, koja održava bliske veze s Rusijom, najavila je da neće provesti nalog za hapšenje ICC-ja, baš kao ni Kina. Na drugoj strani, iako je, tehnički gledajući, Armenija ruski saveznik - kao dio Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO) - odluka Erevana samo je najnoviji pokazatelj da je zemlja voljna uzeti stvari u svoje ruke i pozvati Putina na odgovornost.

Veze Moskve s Erevanom pogoršale su se posljednjih mjeseci. Armenci tvrde da je odgovornost na Rusiji, koja nije pomogla u održavanju primirja između njih i Azerbajdžana na području Nagorno-Karabaha - regije Azerbajdžana naseljene Armencima. Azeri su potukli armensku vojsku, koja je očekivala pomoć Rusa, ali to se nije desilo.

Ruske mirovne snage, prema optužbama iz Armenije, nisu intervenirale kako bi okončale djelomičnu blokadu Nagorno-Karabaha od strane azerbejdžanskih snaga. Rusija ima pakt o međusobnoj obrani s Armenijom i tradicionalno je moćan dionik u regiji Južnog Kavkaza, ali posljednjih godina se suočava sa sve većom konkurencijom za utjecaj Sjedinjenih Država, Europske unije i Turske.

Odgovor Kremlja

Razumije se da nije trebalo čekati odgovor iz Kremlja. RIA, državna ruska novinska agencija, citirala je izvor u ruskom ministarstvu vanjskih poslova koji je rekao da Moskva armenske planove smatra "neprihvatljivima".

Rusija je upozorila Erevan na "izuzetno negativne posljedice" za bilateralne odnose ako nastavi s planom, koji bi trebao ratificirati armenski parlament nakon što ga odobri ustavni sud.

"Moskva smatra da su planovi službenog Erevana da pristupi Rimskom statutu Međunarodnog kaznenog suda apsolutno neprihvatljivi s obzirom na nedavne nezakonite i pravno ništavne naloge ICC-ja protiv ruskog vodstva", RIA je citirala izvor iz ruskog ministarstva vanjskih poslova.