Politički analitičar Davor Gjenero komentarisao je izbore u Crnoj Gori za portal Direktno, naglašavajući da su ovi rezultati bili očekivani s obzirom na stanje crnogorskog društva.

"Bilo je potpuno očekivano nakon prvog kruga izbora da se u Crnoj Gori političko tijelo podijelilo tako da je samo 40 odsto birača danas na suverenističkoj strani, a čak 60 odsto na strani velikosrpske koncepcije", kazao je.

Prema Gjenerovim riječima, ovo predstavlja početak velike krize državnosti u Crnoj Gori, koja je, smatra, počela s parlamentarnim izborima u avgustu 2020, "no nije bila tako opasna kao sada". Politički stručnjak dodaje da će s Milatovićem na vlasti doći do promjena u političkoj atmosferi u zemlji. Kako navodi, Milatović pripada političkoj opciji koja zagovara "velikosrpsku koncepciju", što će dovesti do zaoštravanja procesa dominacije Srpske pravoslavne crkve i medija iz Beograda na crnogorskom političkom reljefu. Očekuju se i promjene u Zakonu o državljanstvu te širenje biračke baze na osobe koje su porijeklom iz Crne Gore, a žive u Republici Srbiji, navodi.

"Sada se čini da je suverenizam u Crnoj Gori za dugo vrijeme potisnut. Zaoštriće se procesi koji su počeli već ranije. S jedne strane, počinje razdoblje potpuno otvorene dominacije Srpske pravoslavne crkve u crnogorskom društvu i klerikalizacija tog društva. Milatović pripada političkoj opciji koja je formirana najprije pod uticajem Rista Radovića, a snažno je podržava i Joanikije Mićović", govori Gjenero.

"Valja očekivati i završetak tog pritiska koji je započeo, a usmjeren je na uvlačenje Crne Gore u vrlo opasan hegemonistički projekt Otvorenog Balkana, koji će dovesti do dodatnog porasta ekonomskog uticaja Srbije u Crnoj Gori", dodaje.

Evropska unija sve mirno gleda?

Gjenero takođe upozorava da se ovi procesi odvijaju mimo interesa Europske unije, koja nije prepoznala opasnosti koje proizlaze iz događanja u Crnoj Gori. Prema njegovim riječima, EU poklanja veliku nadu u mogućnost da se režim srpskog predsjednika Aleksandra Vučića u Beogradu distancira od režima ruskog čelnika Vladimira Putina, kao i u mogućnost rješavanja pitanja Kosova, zbog čega, smatra Gjenero, Evropska unija "toleriše ove vrlo rizične procese u Crnoj Gori.

"To otvara pitanje što bi se moglo dogoditi ako Vučić izigra dosadašnje dogovore. Crna Gora više nema onaj potencijal odbrane svoga suvereniteta koji je imala prije ovih izbora", upozorava on.

Nadalje, Gjenero smatra da će ovakvi rezultati dovesti do toga da na budućim parlamentarnim izborima prevladaju opcije koje su sklone Beogradu i opciji "Srpskog svijeta" u Crnoj Gori.

"U novim okolnostima su Milatović, Milojko Spajić i taj Pokret Europa sad oni koji obavljaju poslove i interese za režim u Beogradu. Više usluge Dritana Abazovića nisu potrebne, dolazi do očite promjene u političkoj areni. Na ovim izborima nije gubitnik samo Đukanović nego je gubitnik i Andrija Mandić, koji više nije ključni igrač Beograda u Crnoj Gori. Na ovim izborima je de facto gubitnik i Dritan Abazović, a potpuno je iz političke arene nestala Socijalistička narodna partija, nekadašnja stranka Momira Bulatovića. Dogodile su se dosta velike političke promjene, a najveći pobjednik izbora je Crkva Srbije, koja je dobila klerikalnog predsjednika Crne Gore iz svog inkubatora i pod svojom kontrolom", smatra Gjenero.

Crna Gora pod novom vlašću - Komplikovanije vrijeme za Hrvatsku?

Politički analitičar dao je svoje mišljenje i o tome kako će nova vlast u Crnoj Gori uticati na Hrvatsku i okolne zemlje. Gjenero kaže da je ovo izrazito nepovoljan ishod za Hrvatsku, kao i za Hrvate u Crnoj Gori. Adrijan Vuksanović i Hrvatska građanska inicijativa su bili čvrsto uz suverenistički politički koncept u Crnoj Gori, no sada je došlo vrijeme u kojem Crnu Goru kontrolišu oni koji nisu lojalni crnogorskoj državi, smatra Gjenero.

Ističe i da će nakon ovih izbora geopolitička pozicija Dubrovnika i dubrovačke regije biti znatno teža i komplikovanija s "Trebinjem na sjeveru, a 'Srpskim svijetom' na jugoistoku. Osim toga, Gjenero ukazuje na pitanje nastavka projekta Transjadranskog gasovoda, koji je, smatra, za Hrvatsku važan, a za Bosnu i Hercegovinu vitalan.

"Taj projekt stoji zato što mu vlada Crne Gore nije pristupila, a on je izrazito važan za izvlačenje Bosne i Hercegovine iz ruskih energetskih kliješta. Geopolitički ćemo vidjeti kako će se stvari odvijati, ali Crna Gora u svakom slučaju s ovom vlašću neće biti država tako jasnog evroatlantskog identiteta kao što je bila u vrijeme Đukanovićevih administracija", zaključuje Gjenero.