Piše: Darko Omeragić

Otkako je Rusija izvršila agresiju na Ukrajinu u februaru prošle godine i time izazvala reakciju Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država na polju energetske politike u Evropi se promijenilo gotovo sve. Kao jedan od odgovora na rusku invaziju bilo je i odustajanje evropskih zemalja od ruskog gasa. U novim geopolitičkim okolnostima većina evropskih zemalja je pronašla alternativne izvore ovog energenta, ali je Bosna i Hercegovina ostala jedna od rijetkih koja se i dalje snabdijeva gasom iz Rusije ( preko Turskog toka).

Složena politička situacija, ali i nedovoljna zainteresovanost vlasti u BiH da rade na izgradnji alternativnih pravaca snabdijevanja gasom dovela nas je u situaciju da i dalje ovisimo o gasu iz Rusije. O ovom problemu u BiH se počelo ozbiljnije razmišljati tek kada je Rusija napala Ukrajinu. Sutrašnja posjeta predsjednika Azerbejdžana Ilhama Aliyeva Sarajevu i susret koji će tim povodom biti organizovan s članovima Predsjedništva BiH je odlična prilika da se na sto stavi stara, ali vrlo bitna tema, a to je kupovina gasa iz Azerbejdžana.

Mnogi se toga ne sjećaju, ali sada vrijedi podsjetiti da su u februaru 2011. godine tadašnji predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso i predsjednik Azerbejdžana Ilham Alyev potpisali sporazum o snabdijevanju EU prirodnim gasom iz Azerbejdžana, što je bio znak i dobar povod tadašnjoj Upravi BH Gasa na čelu s Almirom Bečarevićem da krene s uspostavljanjem saradnje sa azerbejdžanskom kompanijom SOCAR kao jednom od partnera iz projekta Shah Deniz 2. I tada, dakle, prije 12 godina Evropa je razmišljala o smanjenju ovisnosti o ruskom gasu.

GAS IZ AZERBEJDŽANA MOŽE DOĆI IZ DVA PRAVCA

Dvanaest godina kasnije Almir Bečarević više nije na čelu BH-Gasa, ali je kao ministar komunalne privrede KS i stručnjak za gasnu privredu itekako involviran u priču o gasu, njegovoj cijeni i projektima koje BiH i FBiH trebaju realizovati. Bečarević je za "Slobodnu Bosnu" uoči dolaska Ilhama Alyeva rekao:

"Posjeta predsjednika Azerbejdžana je posjeta državnika čija zemlja polako, ali sigurno ulazi ubrzanim korakom na gasno tržište Evrope. Naša šansa je tu.

Bugarska i Srbija ove godine bi trebale okončati interkonekciju koja će omogućiti snabdijevanje Srbije gasom iz Azerbejdžana, a ovaj gas je već zastupljen na tržištu Bugarske. 

Srbija je već u razgovorima o kupovini gasa iz Azerbejdžana i BiH ima priliku da otvori razgovore o ovoj temi sa Azerbejdžanom. BH-Gas je još 2011. godine otvorio pregovore sa kompanijom SOCAR o saradnji na kupovini gasa iz Azerbejdžana i to kao prva kompanija iz ovog dijela Evrope koja je pokazala interes za ovaj vid saradnje." 

Naš sagovornik pojašnjava da bi gas iz Azerbejdžana mogao biti zastupljen kroz realizaciju projekta IAP gdje je odvojak sa tog gasovoda čuvena i nikada izgrađena Južna interkonekcija. IAP gasovod je nastavak gasovoda koji je već došao do Albanije, a dio morem pružen do Italije. 

"Evropa odustaje od gasa iz Rusije, a Azerbejdžan je poželjna i prihvatljiva zemlja za isporuke gasa kao i za realizaciju drugih investicija koje podrazumijevaju upotrebu gasa,  na primjer, TE na gas. Posjeta Predsjedništvu BiH je odličan vanjskotrgovinski korak i svaka pohvala i podrška svemu onome što se dogovori", kaže Bečarević.

No, prije nego saznamo čime će susret Alyeva s predstavnicima bh. vlasti rezultirati podsjetit ćemo dokle je došla realizacija IAP projekta i kuda bi se mogla “provući” cijev s  azerbejdžanskim gasom do krajnjih korisnika u BiH. Dva su moguća pravca. Jedan od njih je pomenuta Južna interkonekcija, ali je projekat IAP, ističe naš sagovornik, trenutno zapeo u Crnoj Gori koja slično kao i BiH s Južnom interkonekcijom, sve podržava samo deklarativno.

LIJEK ZA SVE NAŠE "BOLESTI"

"Albanija, BiH i Hrvatska već godinama čekaju/oklijevaju s formiranjem projektne kompanije za realizaciju projekta IAP I ja se nadam da će se to zaista uskoro i dogoditi. BH-Gas je još u vrijeme dok sam tamo bio direktor otvorio razgovore sa SOCAR-om, no mislim da sam bio neshvaćen.

Drugi pravac snabdijevanja gasom iz Azerbejdžana sada postaje realan i to izgradnjom interkonekcije Bugarska - Srbija. Bugarska već kupuje gas iz Azerbejdžana i otvaranjem interkonekcije Srbija je naredna za kupovinu tog gasa. To bi se već trebalo desiti naredne godine. Sistemom Transportgasa Srbija gas se može dopremiti do Zvornika i priča može započeti. Priču gasa iz Azerbejdžana su već otvorile Turska, Bugarska, Albanija, Italija... 

Jedina kompanija koja ne pokazuje interes za ove projekta je Energoinvest jer monopol na ruski gas je njihova želja koja treba da traje i dalje decenijama. Svima je poznato da ruski gas polako nestaje u Evropi, posebno onaj transportovan cjevovodima, tako da se nadam da će se ovaj stav promijeniti. 

Lijek za sve naše "bolesti" i zbog uvoznika i stava po pitanju cijene gasa i kupovine nekog drugog gasa osim ruskog je otvaranje tržišta za šta treba u Uredbi promijeniti jednu rečenicu. Cilj je jeftiniji i sigurniji gas, a ne ucjene cijenom i pravcem snabdijevanja”, zaključio je Bečarević i time našim vlastima, Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH, ali i entitetskim vladama ponudio odličan prijedlog kako da se riješe ovisnosti o gasu iz samo jednog izvora što bi u konačnici osim energetske nezavisnosti moglo dovesti do jeftinijeg energenta, a posljedično i boljeg života za sve bh. građane.