Ruska Agencija za istraživanje interneta (IRA), a zapravo fabrika trolova i botova, koju je osnovao i finansira kontoroverzni vođa zloglasne privatne plaćeničke armije Vagner, Jevgenij Prigožin, bila je aktivna i u Crnoj Gori 2017. godine, navodi se u studiji Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Atlanskog saveza Crne Gore - „Borba za demokratiju u eri digitalnog autoritarizma“ - koja je juče predstavljena u Podgorici, piše Pobjeda.

Analitičar DFC-a Milan Jovanović naveo je da IRA, čije je sjedište u Sankt Peterburgu, zapošljava stotine plaćenih trolova koji preplavljuju društvene mreže proruskim sadržajem objavljenim pod lažnim indetitetima.

"Agencija je od 2013. godine koristila lažne naloge registrovane na mejnstrim društvenim mrežama, forumima i sajtovima medija širom svijeta da promoviše interese Kremlja u unutrašnjoj i spoljnoj politici, uključujući Ukrajinu, Zapadni Balkan i Bliski Istok", navodi Jovanović.

Tako je, prema podacima Facebooka, koji su dostavljeni Odboru za obavještajni rad Senata Sjedinjenih Američkih Država (SSCI) 2017. godine, jedna od stranica kreirana od IRA u godini priključenja Crne Gore NATO-u bila i "Crna Gora News Agency", usmjerena ka crnogorskoj javnosti, sa ciljem diskreditacije prozapadnih političkih i civilnih subjekata i Atlanskog saveza.

Princip rada ovakvih jednokratnih sajtova i stranica, pod kontrolom stranih država, je da te „vijesti“ preuzimaju njihovi „etablirani“ mediji, u konkretnom slučaju su to radili ruski i bugarski mediji, ali i da te sadržaje dijele pojedinci ili grupe u digitalnoj sferi, bilo da su ideološki naklonjeni tom narativu ili samo spadaju u kategoriju „korisnih idiota“, i na taj način organski podižu domet propagande.

"Pitanje uspjeha ovakvih operacija je jedna stvar, ali je pitanje namjere neupitno", kazao je Jovanović i objasnio da se modus operandi ovakvih poduhvata zasniva na četriri stuba: diskreditaciji, polarizaciji, podrška (obično desničarskim snagama) i podrivanje (druge strane).

Prigožinova IRA je, kako kaže, bila aktivna i tokom američkih predsjedničkih izbora (Trump – Clinton) nakon čega je i došla u fokus Odbora za obavještajni rad američkog Senata, kada je ustanovljeno da je u periodu od oko dvije godine za reklamiranje na Facebooku potrošila ukupno oko 100.000 dolara.

Ipak, tvrdi Jovanović, skoro 3.400 Fejsbuk i Instagram reklama koje je IRA kupila su minorne u odnosu na preko 61.500 objava na Fejsbuku i 116.000 na Instagramu, uz 10 miliona tvitova koji su se širili pod maskom autentičnih korisničkih aktivnosti.

"Između 2015. i 2017. godine preko 30 miliona korisnika podijelilo je neke od lažnih objava sa Fesjbuka ili Instagrama sa svojim prijateljima i porodicom. Dezinformacije o izbornom procesu koje su pospješivale podjele u društvu, dosegle su mnogo više ljudi organski, nego putem plaćenih oglasa", kazao je on.

Direktorica Centra za monitoring i istraživanja (CeMI) Ana Nenezić, osvrćući se na studiju DFC-a, kazala je da Crna Gora kao država ne radi apsolutno ništa kako bi obezbijedila da prostor u digitalnoj sferi bude bar elementarno bezbjedan za korisnike društvenih mreža.

-To je zbog toga što ni ono što su nam obaveze na putu ka Evropskoj uniji. Ono što su njihova ključna dokumenta koja se odnose na strategiju za borbu protiv dezinformacija, akcione planove, zakon o digitialnim uslugama i osatala dokumenta koja su vrlo pažljivo i strateški osmišljena, Crna Gora jednostavno o tome ne želi ni da razgovara – kazala je Nenezić.

Ona ističe da i kada se pokuša razgovarati sa donosiocima odluka o onome što su strani i maligni uticaji „najčešće budete ismijani“.

"To zaista nije prijatan osjećaj, a sa druge strane vidite kakve to posljedice izaziva", kazala je ona i dodala da se Crna Gora suočava sa tzv. etno-nacionalnom, odnosno afektivnom polarizacijom, što znači da ona nije bazirana na onome što su racionalni razlozi, već na pojačanim emocijama.

"To ne rade samo društvene mreže, već i tradicionalni mediji. Koliko god to bilo opasno, daje nam i priliku da nešto možemo u ovom trenutku uraditi, jer naši građani za političke informacije još uvijek dominantno koriste tradicionalne medije", kazala je Nenezić.

I komunikolog Miodrag Strugar mišljenja je da crnogorskom društvu od opasnih narativa, malignog uticaja i dezinformacija ne prijeti isključivo opasnost sa društvenih mreža, već i iz tradicionalnih medija.

"Ti narativi u tradicionalnim medijima su mnogo opasniji zato što nijesu lako prepoznatljivi i nijesu vidljivi na prvi pogled, pa su mnogima nejasni. Moramo vijdeti koji su ciljevi malignog uticaja. Pa neće Prigožin preko IN4S-a pokušati da utiče na crnogorsko društvo, jer će tako uticati na one na koje ne mora da utiče. Kada se želi uticati, utičete preko onoga od koga se ne očekuje. Matrice najbolje uspijevaju kada nijesu očigledne. Kao što nije očigledno da u tradicionalnim medijima imamo takvih narativa koji su štetni, a koje ne prepoznajemo", kazao je Strugar.

Psiholog Radoje Cerović smatra da kada se želi uticati na političke i druge procese, u Crnoj Gori je dovoljno potegnuti za identiteskim pitanjima.

"To je posebno intersantan mehanizam. Ne moram da vas ubjeđujem da treba nešto biti ovako li onako. Ja vas ubjeđujem da smo mi „ovo“. Identitetsko pitanje povlači niz drugih vrjednosnih pitanja. Jer, ako sam ja „to“, moram vjerovati u cijeli istorijski narativ koji stoji iza toga, koji je opet jedna kolosalna manipulacija, i tako veoma efikasno gradite cijeli jedan, naizgled ne dodirujući bilo kakva problematična pitanja", kazao je Cerović.

On je to objasnio na primjeru LGBT populacije.

"Vi ne pričate o LGBT populaciji, ali mašete jednom zastavom. VI znate da ispod te zastave stoji nešto što je netrpeljivost prema bilo kakvoj varijaciji, što je autoritarna svijest... Ako ste kod mladih ljudi uspjeli da stvorite osjećaj ponosa zbog pripadnosti toj identifikacionoj cjelini, vi ste udaljili Crnu Goru od EU, udaljili ste je od demokratskih vrijednosti, itekako ste narušili koheziju i društveno funkcionisanje unutar države. Pri tome ste koristili mehanizme koji su jači od bilo kakve diskusije", kazao je Cerović.

Nekadašna ministarka odbrane, profesorica Milica Pejanović-Đurišić, predsjedavajuća Atlanskim savjetom Crne Gore kazala je da je studije DFC-a koja je juče predstavljena, ima za cilj da ukaže na fenomen zloupotrebu društvenih mreža od autoritarnih režima.

"Ova tema je od posebne važnosti za region Zapadnog Balkana koji se karakteriše slabim institucijama i hroničnim deficitom demokratskih vrijednosti. U takvim uslovima, preuzimanje i primjena metoda digitalnog autoritarizma može direktno ugroziti evroatlanske i evropske aspiracije i integracije", zaključila je ona.

Reinke: Malignih utjecaja bilo i tokom posljednjih izbornih ciklusa

Američka ambasadorica u Crnoj Gori Judy Rising Reinke kazala je da su i u Crnoj Gori „osjetili efekte dezinfomracija i propagande“ malignih aktera koji su pokušali uticati na političke kampanje u protekle četiri i po godine od kada je ona prisutna u našoj zemlji, ali i tokom nedavnih „predsjedničkih, a posebno posljednjih parlamentarnih izbora“.

Milica Pejanović-Đurišić i Judy Rising Reinke

- To se dešava, a to nije nešto što glasačima treba ili što oni žele. Ono što glasačima treba i što žele su kredibilne informacije, zasnovane na činjenicama, kako bi mogli donijeti važne odluke koje utiču na njihove i na đivote njihove djece – kazala je Rajnke.

Crna Gora je, kako je kazala, još uvijek podložna izbornim manipulacijama stranih aktera.

-Nekada direktno, a nekada kroz političke, religiozne ili strane proksije odavde, ili iz regiona. Cilj tih entiteta i proksija se razlikuje od demokratskih, euro-atlanskih vrijednosti kojijma teži većina Crnogoraca – zaključila je Rajnke.