SEDAM MJESECI OD SMRTI PRIGOŽINA: Šta se desilo s hiljadama plaćenika Wagnera?

Miješanjem Wagnerovih boraca s drugim plaćenicima odanim Putinu, ruska vlada se nada spriječiti ponavljanja scenarija od prošle godine, kada se ujedinjeni Wagner okomio na Putina i njegovo ministarstvo odbrane, piše Politico u tekstu naslovljenom ‘Hiljade bivših Wagnerovaca sada odgovaraju Moskvi‘.

  • Svijet

  • 28. Apr. 2024  

  • 0

Sedam mjeseci nakon smrti Jevgenija Prigožina, oligarha čija je privatna vojska poznata kao Wagner grupa povela pobunu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, ruska država uspostavlja kontrolu nad privatnim plaćenicima i stavlja ih u službu provođenja agende Kremlja. Hiljade bivših Wagnerovih članova podijelili su se u najmanje četiri grupe, prema tvrdnjama dvojice američkih zvaničnika kojima je odobrena anonimnost za razgovor o osjetljivim obavještajnim pitanjima. Detalje donosi Politico.

Miješanjem Wagnerovih boraca s drugim plaćenicima odanim Putinu, ruska vlada se nada spriječiti ponavljanja scenarija od prošle godine, kada se ujedinjeni Wagner okomio na Putina i njegovo ministarstvo odbrane, piše Politico u tekstu naslovljenom ‘Hiljade bivših Wagnerovaca sada odgovaraju Moskvi‘.

“Dio cilja restrukturiranja je osigurati veću kontrolu nad ukupnom operacijom“, rekao je jedan od američkih zvaničnika.

Nove privatne trupe

Nove privatne trupe već se raspoređuju diljem svijeta na posebne misije, uključujući Ukrajinu i Afriku, gdje se očekuje da će igrati sličnu destabilizirajuću ulogu na globalnoj sceni kao kad su bile pod Prigožinovom komandom, tvrde isti izvori. Rekonstruirane paravojne grupe već su prisilile Bidenovu administraciju da povuče trupe iz Nigera i Čada – što je bila velika prepreka za borbu protiv terorizma – dok su doveli u pitanje politiku SAD-a u Srednjoafričkoj Republici, Maliju, Burkini Faso, Libiji i drugim afričkim državama.

Jedna od četiri grupe povezana je s ruskom Nacionalnom gardom. Već je prebačena u Ukrajinu i gubi značajan broj boraca. Dvije druge grupe djeluju pod kontrolom ministarstva odbrane i moskovskih obavještajnih službi. Četvrta skupina — poznata kao Afrički korpus i povezana s postojećom grupom poznatom kao Redut — još uvijek radi na preuzimanju kontrole nad bivšim Wagnerovim snagama u nekim afričkim prijestolnicama, kažu zvaničnici.

Malo se još zna o raspadu novih frakcija, uključujući koliko članova dolazi iz Prigožinova Wagnera u odnosu na druge postojeće paravojne organizacije. Također nije jasno u kojoj je mjeri Prigožinov sin, koji je isprva preuzeo kontrolu nad hiljadama Wagnerovih plaćenika nakon očeve smrti, još uvijek uključen u vođenje manje skupine boraca koji su još uvijek odani uspomeni na njegova oca. Mlađi Prigožin, pretpostavlja se, je zadužen za neke snage u Srednjoafričkoj Republici i Maliju, kazali su izvori Politica.

Prigožin je umro prošlog augusta kada je njegov avion eksplodirao u zraku. Na nesreću su mnogi gledali kao na ubistvo koje je naručio Putin.

To je označilo kraj najozbiljnijeg izazova Putinovom vodstvu u njegovih 25 godina na vlasti. Prigožin se obogatio kao Putinov osobni kuhar i službeni ugostitelj u Kremlju prije stvaranja Wagner grupe 2017. Dopuštanje bliskom savezniku Kremlja da izgradi neslužbenu privatnu vojsku bilo je korisno za Rusiju u poduzimanju tajnih misija diljem svijeta.

Međutim, kako je Wagner grupa širila svoj globalni doseg, postajala je sve neovisnija o ruskoj kontroli. Putin je tolerirao te promjene jer su Wagnerovi lovci preuzeli važnu ulogu u njegovom ratu s Ukrajinom. Međutim, u junu prošle godine Prigožin i njegovi plaćenici okomili su se na Putina zbog neprikladnog vođenja rata od strane njegovog ministarstva odbrane.

To je dovelo do niza okršaja s ruskim snagama dok su Prigožinovi ljudi marširali prema Moskvi u očitom pokušaju državnog udara. Prigožin je na kraju odustao od sporazuma koji su ispregovarali ruski saveznici u Bjelorusiji. Ali u roku od dva mjeseca, Prigožin je bio mrtav, zajedno s još devet drugih, kada se njegov avion raspao i pao na zemlju dok je letio iz St. Petersburga za Moskvu.

Prigožinova smrt ostavila je sudbinu njegovog carstva u neizvjesnosti. U to je vrijeme Wagnerova grupa bila u procesu uspostavljanja bliskih veza s čelnicima odmetnutih afričkih država, pružajući sigurnost diktatorima dok se bavila unosnim rudarskim operacijama.

U Srednjoafričkoj Republici, na primjer, Wagner je preuzeo kontrolu nad rudnikom zlata. Nakon Prigožinove smrti, njegovi bivši podređeni značajno su proširili rudnik, tvrde američki izvori, ali još nisu pronašli način za učinkovito plasiranje i otpremu minerala. Ubrali bi stotine miliona dolara profita na globalnom tržištu.

Prigožin je također nadgledao opsežnu operaciju dezinformiranja koja je organizirala proteste u Africi, pomogla u plasiranju krivotvorenih vijesti u medije diljem svijeta i vodila ogromne farme trolova za destabilizaciju izbora u zapadnoj Europi, Sjedinjenim Državama i drugim demokracijama.

Oružje za dezinformacije sada je vjerovatno pod kontrolom ruske vanjske obavještajne službe, ističu izvori Politica. A Prigožinovi ekonomski zaposlenici možda su bili podređeni drugim obavještajnim uredima, uključujući vojnu obavještajnu upravu.

Novonavedeno zapovjedništvo Moskve nad privatnim plaćenicima ima velike implikacije na geopolitiku. Posebno u Africi to bi moglo potkopati napore Bidenove administracije u borbi protiv terorizma, promociji demokracije i stvaranju diplomatskih veza s novoformiranim režimima.

“Element vremena je ovdje ključan. Rusija može dati ovim zemljama ono što SAD ne može i to odmah,” rekao je jedan od američkih dužnosnika, misleći na sposobnost Moskve da koristi privatne lovce za opskrbu oružjem i streljivom ispod stola novoformiranim vojnim vladama u Africi. “I mnogim čelnicima tih zemalja muka je od SAD-a koji im drži predavanja o demokraciji.”

Prema zakonu, Sjedinjene Države ne mogu pružati pomoć vladama koje preuzimaju vlast putem vojnih udara, što ih zapravo stavlja korak iza Rusije u takvim situacijama.

Izravna kontrola Moskve nad paravojnim skupinama također bi mogla uvjeriti neke afričke zemlje koje su se prethodno klonile Wagnerove grupe – koja je bila pod globalnim sankcijama kao kriminalna organizacija – da preispitaju svoj otpor, kazali su izvori.

Moskovsko korištenje paravojnih boraca za širenje svog utjecaja u Africi već je vidljivo u Nigeru, jednoj od najvažnijih isturenih položaja u ratu protiv terorizma.

Nigerski vojni lideri preuzeli su kontrolu od izabranog predsjednika zemlje Mohameda Bazouma prošlog jula. Državni udar je potaknuo Washington da obustavi svoju ekonomsku i vojnu pomoć zemlji, dok je Bidenova administracija tjerala vojne lidere da se vrate na demokraciju predvođenu civilima.

Ranije ovog mjeseca, međutim, stotine ruskih plaćenika stiglo je u glavni grad Niamey, tvrdeći da su tamo kako bi pomogli u obuci nigerske vojske i ušli u službeno partnerstvo s vladajućom huntom.

Njihov dolazak dogodio se samo nekoliko dana prije nego što je Bidenova administracija objavila da će SAD povući svojih 1000 vojnika iz zemlje nakon gotovo 10 godina, stvarajući privid ruskih snaga koje su zamijenile američke u zemlji u kojoj su terorističke grupe organizirale i planirale globalne napade.

U međuvremenu, u Čadu, još jednoj zemlji sa značajnom prisutnošću bivših Wagnerovih boraca, Bidenova administracija objavila je ove sedmice da povlači oko 75 snaga za specijalne operacije koje su obavljale protuterorističke uloge, na zahtjev lokalne vlade.

Ovaj potez je naširoko viđen kao još jedan primjer da Rusija potiskuje utjecaj SAD-a.

Bivši borci Wagnera i dalje su aktivni u Maliju, Libiji i Sudanu, gdje imaju ugovore o pružanju sigurnosti nestabilnim režimima. SAD se pokušao suprotstaviti Wagnerovoj prisutnosti u tim zemljama i Srednjoafričkoj Republici, pozivajući zvaničnike da se distanciraju od Rusije.

Ostali mu vjerni

U drugoj zemlji, Burkini Faso, kao i u Nigeru i Čadu, bivše Wagnerove snage sada su pod čvrstom kontrolom Afričkog korpusa.

No dvojica američkih zvaničnika upozoravaju da postoje rizici za rusku strategiju – posebno u vezi s tekućim pitanjima o lojalnosti bivših boraca Wagnera i njihovoj spremnosti da primaju naredbe od često klevetanog ministarstva odbrane zemlje.

Prigožin je i prije svoje pobune često javno osuđivao ministarstvo odbrane, okrivljujući njegove čelnike za neuspjehe na ratištu u Ukrajini. A njegov konačni raskid s Putinom dogodio se kada je pokušao svrgnuti Sergeja Šojgua, ministra odbrane, i Valerija Gerasimova, načelnika vojnog štaba.

Prigožin je njih dvojicu okrivio za loše rezultate ruskih trupa. Također je ustvrdio da su preuveličali uglavnom iluzornu prijetnju Ukrajine kako bi gurnuli Putina u nerazborit rat.

Mnogi Wagnerovi borci ostali su vjerni sjećanju na Prigožina i na sličan način nisu voljeli ministra odbrane. Sada, neke od njih vodi upravo taj zvaničnik — Shoigu — u vrlo selektivnoj grupi poznatoj kao Patriot. Nadzire ga i financira Ministarstvo odbrane, tvrde Politicovi izvori.

“Nije jasno hoće li Moskva uspjeti izvesti ono što je Wagner radio godinama. Ovi borci su stavljeni u postojeći, birokratski sistem koji bi mogao usporiti stvari i učiniti ih manje opasnima”, zaključuje treći neimenovani izvor.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...