Piše: Darko Omeragić

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić u ponedjeljak je tokom konferencije "Srebrenica – kolektivno pamćenje" koju je organizirao MC Srebrenica, Svjetski jevrejski kongres i Udruženje "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa" održao govor tokom kojeg je, između ostalog, rekao "da osjeća obavezu". prema historiji da kaže i sljedeće: oni koji su služili u 13. Waffen SS diviziji ili bili sluge ustaškog režima Nezavisne Hrvatske, nisu to činili u ime našeg naroda. Njihova djela ne govore u naše ime ni danas".“ "Slobodna Bosna" je tim povodom razgovarala s poznatim francuskim istoričarom Xavierom Bougarelom i autorom knjige Handžar divizije: Waffen-SS u Bosni 1943-1945.

Jeste li vidjeli izvinjenje Emira Suljagića, direktora MC Srebrenica, zbog onoga što je radila Handžar divizija tokom Drugog svjetskog rata i kako ga komentarišete?

"Smatram da je izjava Emira Suljagića važan i hrabar potez. Posebno bih istaknuo činjenicu da on ne govori samo o pripadnicima Handžar divizije nego i o tim Muslimanima koji su služili ustaškom režimu. Učestvovanje nekih Muslimana u ustaškim zločinima se u Sarajevu često zaboravlja. Pripadnici Handžar divizije su uglavnom ubijali civilne srpske nacionalnosti, ai u okviru surove i zločinačke borbe protiv partizana, a ne u okviru genocidne politike nad Srbima kao takvim. Najbolji dokaz toga je da je Handžar divizija odlično sarađivala sa četnicima. Ustaška politika prema Srbima jeste bila genocidna, iu toj politici su, nažalost, sudjelovali neki Muslimani odnosno Bošnjaci."

"HANDŽAR DIVIZIJA" JE BILA SELJAČKA, A NE MUSLIMANSKA VOJSKA"

U knjizi o Handžar diviziji napisali ste da su Vaša istraživanja uvjerila "da je 13. SS divizija bila vojna formacija prije od seljaka nego od muslimana", te da su materijalni motivi imali veću ulogu od religijskih i ideoloških.

"Kada su stvorili Handžar diviziju, nacisti su htjeli da ona bude sastavljena od dobrovoljaca, ali nisu uspjeli regrutovati dovoljno ljudi na toj osnovi, tako da su bili prinuđeni da silom prebace hiljade muslimanskih pripadnika domobranstva u redove Waffen-SS-a. Prema mojem računanju , otprilike jedna trećina muslimanskih pripadnika Handžar divizije bili su dobrovoljci, dok su dvije trećine sila mobilisani u tu vojnu formaciju.Šta se tiče dobrovoljaca, njihova motivacija jeste bila prije svega materijalna.Dosta tih dobrovoljaca su bile izbjeglice iz istočne Bosne, koji su naprosto tražili način da osiguraju hranu sebi i svojoj porodici. Političke ili religijske motivacije su bile marginalne. Zato kažem da je Handžar divizija bila prije svega seljačka, a ne muslimanska formacija."

Kakva je bila nacionalna struktura u "Handžar diviziji"?

"Ta nacionalna struktura je varirala s vremenom. U ljeto 1943. godine, Handžar divizija je imala oko 20.000 pripadnika, od toga vjerojatno 12.000 do 14.000 Muslimana, 4.000 do 5.000 njemačkih oficira ili podoficira, i nešto Hrvata katolika i Albanaca. U slučaju Albanaca, stvari su nejasne jer Nijemci su smatrali da su Muslimani Sandžaka Albanci, zbog toga što su neki od njih govorili i albanski jezik, i zbog toga što su neki lokalni političari poput Aćifa Hadžiahmetovića bili za priključivanje Sandžaka Velikoj Albaniji, zbog masovnog dezertiranja muslimanskih vojnika, broj pripadnika te vojne formacije je sveo na 5 ili 6.000, od toga polovina su bili Muslimani, a polovina Nijemci."

ULOGA JERUSALEMSKOG MUFTIJE EL HUSEINIJA

Kakva je bila uloga Islamske zajednice, odnosno vjerskih službenika - imama u regrutiranju i idejno-vjerskoj obuci pripadnika Handžar divizije. Posebno, kakav je bio utjecaj Amina Ele Huseinija, jerusalimskog muftije?

"On je imao veliki autoritet kod muslimanskih vjerskih i političkih prvaka. Došao je u Sarajevu u aprilu 1943. da pridobije njihovu podršku u stvaranju Handžar divizije. Tom prilikom primio je različite delegacije, između ostalog, delegaciju pokreta "Mladi Muslimani". Ako vjerujemo Džemaludinu Latiću, jedan od članova te delegacije bio je Alija Izetbegović."

U propagandnim spisima poput časopisa "Handžar" pored snažnog antikomunizma prisutan je bio i antisemitizam. Kolika je uloga pripadnika Handžar divizije u pogromima nad Jevrejima u BiH i širom Trećeg Rajha.

"Antisemitizam je igrao važnu ulogu u ideološkom odgoju pripadnika Handžar divizije, ali je teško znati koliko je taj antisemitizam zaista bio prisutan kod SS-imama i kod običnih vojnika. Bilo je kako je bilo, nakon što je Handžar divizija stvorena u februaru 1943. godine, i Nakon što se vratila u Bosnu i Hercegovinu u martu 1944. godine, skoro svi Jevreji Bosne i Hercegovine su već ubijeni od ustaša ili deportirani u Njemačku. neki bosanski Muslimani, bivši pripadnici Handžar divizije, sudjelovali su u septembru 1944. u pokolju više stotina mađarskih Jevreja u Crvenki, u Vojvodini."

Pobuna pripadnika Handžar divizije u gradu Vilefranche na jugu Francuske jedan je od rijetkih sličnih ustanaka u okupiranoj Evropi. Kako je po vašim istraživanjima došlo do tog ustanka, koje mnogi nazivaju samoubilačkim?

"Pobuna u Villefranche-u je prva oružana pobuna u Waffen-SS-u, i kao takva je važna. Ali što više istražujem taj događaj, to sam manje siguran da su bile stvarne motivacije pobunjenika i da li su bili u vezi s francuskim pokretom otpora.  Moja hipoteza je da su njihove motivacije bile, opet, prije svega konkretne a ne ideološke: hrana je bila loša, njemački oficiri su prezirali i maltretirali vojnike, ti isti vojnici su se plašili da budu poslani na Istočni front itd. Za vrijeme socijalističke Jugoslavije ti pobunjenici su predstavljeni kao veliki antifašisti, sada neki nam objašnjavaju da su bili veliki hrvatski domoljubi, a, u stvari, ne znamo, i vjerovatno nećemo nikada znati."