Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC) odobrilo je rezoluciju o vjerskoj mržnji i netrpeljivosti nakon pokušaja spaljivanja Kur'ana u Švedskoj, koji je doveo do protesta širom muslimanskog svijeta.

Prijedlog je usvojen u srijedu, ali su mu se usprotivile Sjedinjene Države i Evropska unija, rekavši da je u suprotnosti s njihovim stavovima o ljudskim pravima i slobodi izražavanja.

Pakistan i druge zemlje Organizacije islamske saradnje osigurali su hitnu debatu u najvišem tijelu UN-a za ljudska prava. Rezolucija je, između ostalog, pozvala zemlje da poduzmu korake da “spriječe i procesuiraju djela i zagovaranje vjerske mržnje koja predstavljaju poticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje”.

Među državama koje su glasale protiv navedene rezolucije, odnosno za “slobodu” spaljivanja svetih knjiga je i Crna Gora što je izazvalo oštre reakcije u ovoj zemlji.

Anticivilizacijska odluka

Islamska zajednica u Crnoj Gori, odnosno reis Rifat ef. Fajzić je reagovao povodom glasanja Crne Gore u Vijeću Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC).

"Trend paljenja Kur’ana, koji se sve više izjednačava sa izrazom slobode govora u najmanju ruku je najslabije osuđen nakon što je Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC), odobrilo rezoluciju o vjerskoj mržnji i netrpeljivosti nakon pokušaja spaljivanja Kur’ana u Švedskoj. Ono što je u najmanju ruku šokiralo našu javnost, a uvrijedilo nas muslimane u Crnoj Gori je anticivilizacijska odluka naše vanjske politike da podrži paljenje svete knjige kao izraz slobode govora", piše na početku saopćenja.

Reis Fajzić se pita na čemu je zasnovana ovakva odluka.

"Sigurno je da nije na kulturi suživota različitih religija u Crnoj Gori, niti je u duhu građanskog i multikonfesionalnog opredjeljenja kojem Crna Gora teži. A pogotovo nije u duhu dobrih dobrosusjedskih odnosa koje baštine porodice različitih vjera i nacija u Crnoj Gori. Ova odluka sigurno nije ni izraz opredjeljenja većine građana, ako bi nekom uopšte i palo na pamet da je pravda demokratskom opredijeljenošću. Ko bi uopšte paljenje Kur’ana, Biblije, Tore ili bilo čije svete knjige u Crnoj Gori smatrao izrazom bilo kakve slobode", ističe reis Fejzić.

On podsjeća da je bilo, da ima i da se može desiti izliv mržnje prema islamu i muslimanima u Crnoj Gori, ali nikada se ta mržnja nije izražavala javnim spaljivanjem svete knjige.

"Zato nas interesuje ko stoji iza ovakve odluke. Je li to onaj isti narativ koji nije osudio ispisavanje grafita na Husein-pašinoj džamiji u Pljevljima ili Hadži Ismailovoj džamiji u Nikšiću. Ako su se ti oblici ‘slobode izražavanja’ mogli relativizovati da su počinioci istih recidivi bivše vlasti, ko stoji iza ove sramne odluke. Kome je u interesu da ovaj anticivilizacijski čin, koji je očiti manifest zločina iz mržnje podvede pod slobodu izražavanja".

Reis Fajzić traži da se u cilju rasvjetljavanja ove odluke, od Vlade da javno iznese obrazloženje ko stoji iza ove odluke i čime se vodio prilikom podrške ovog anticivilizacijskog čina.

"Želimo da vjerujemo da ovo nije zvanični stav Vlade, a ako jeste da čujemo i obrazloženje istog. Na taj način bismo zatvorili prostor za različite interpretacije koje bi nas vodile u nova u raslojavanja unutar našeg društva još jednim oblikom lažne demokratizacije i slobode, iza koje se krije raspirivanje mržnje i netrpeljivosti", poručuje ma kraju reis Rifat ef. Fejzić.

Bošnjačka stranka očekuje obrazloženje odluke

Ovakav stav predstavnika Crne Gore u UN-u je dodatno opteretio političke odnose u zemlji koju više od godine dana vodi manjinska vlada u tehničkom mandate, dok traju pregovori o formiranju nove vlade.

"Odluka predstavnika Crne Gore pri UN, da ne podrži Rezoluciju o vjerskoj mržnji, nije odraz realnog sagledavanja aktuelnog trenutka u kojem živimo. Spaljivanje muslimanske svete knjige ili svete knjige bilo koje druge vjere, za osudu je i to ne može biti nikakva sloboda izražavanja, već odraz mržnje, nepoštovanja i barbarizma", izjavila je za Anadolu Kenana Strujić Harbić, poslanica Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore.

"Crna Gora, kao zemlja koja baštini vrijednosti jednakosti, ravnopravnosti, multietničkog sklada, mora biti među prvima, kada je riječ o podršci ovakvim i sličnim rezolucijama. Zato smo iznenađeni glasanjem predstavnika Crne Gore pri UN, i očekujemo da Ministarstvo vanjskih poslova saopšti detaljno obrazloženje ovakvog stava", dodala je Strujić Harbić.

Ovakva odluka je izazvala brojne reakcije građana u Crnoj Gori koji ovo vide kao atak na multikonfesionalno društvo.

"Na zvaničnoj stranici Ministarstva vanjskih poslova nema ni jedna jedina riječ o ovom aktu. Pitam se kakva se to opasna politika i igra vodi ka svim muslimanima u Crnoj Gori. Zar nismo izvukli pouke sa vječito nemirnog i često krvavog Zapadnog Balkana? Ko je taj iz Crne Gore koji je mogao da glasa za spaljivanje najsvetije knjige muslimana. Sve političke i javne strukture treba da osude ovaj akt koji je uperen protiv mira i stabilnosti u Crnoj Gori", ističe Božidar Proročić, književnik i publicista sa Cetinja.

On poziva premijera u tehničkom mandatu Abazovića, ministra vanjskih poslova i predsjednika Milatovića da se javno oglase i objasne građanima Crne Gore spornu odluku.

"Da li će iko snositi odgovornost za ovaj čin koji je vrlo opasan i vodi ka destruktivnoj politici mržnje i razdora zbog koje Crna Gora tone na putu bez povratka. Pozivam sve slobodnomisleće intelektualce, profesore, akademike i građane Crne Gore da se čuje njihov glas u osudi ovog politički opasnog i vandalskog čina koji može dovesti do težih i nesagledivih posljedica. Pozivam Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore i Đorđa Radulovića da se javno oglase ovom povodom i iznesu svoj stav", poziva Proročić.

Evropa treba krenuti putem afirmacije različitosti

Jedna od država koja je glasala protiv rezolucije je Luksemburg.

"Radi se o zloupotrebi okupljanja i tzv. slobode izražavanja. U stvarnosti je to sloboda destrukcije i vrijeđanja. Muslimani koji žive u Luksemburgu sa pažnjom prate situaciju i svjesni su da žive u jednoj izrazito liberalnoj državi, u pravom smislu te riječi, a u kontekstu evropskih demokratija. To se nekad kosi sa načelima islama, ali često takva zajednica i sistem zna da bude i tolerantna prema islamu. Mi nemamo sličnih slučajeva vrijeđanja islama i muslimana kao u Švedskoj. U Luksemburgu je islam ozvaničena i priznata vjera. Generalno, na luksemburškoj političkoj sceni nemamo ultradesničarskih političkih partija", izjavio je za Anadolu Almir Mehonić, novinar i publicist iz Luksemburga.

On podsjeća da je muslimanska i bošnjačka zajednica dobro integrisana u luksemburško društvo, posebno bošnjačka zajednica koja čini apsolutnu većinu unutar muslimanske populacije.

"Naravno, postoji tu još prostora za unapređenje položaja i statusa. Lično se nadam da Evropa neće krenuti putem destrukcije već putem afirmacije različitosti i njenog uvažavanja i tolerancije. Slučajeva kao u Švedskoj će svakako biti, ali oni trebaju ostati na marginama društva sa jasnim osudama, a ne podsticajem da se u tom pravcu nastavi", smatra Mehonić.

Selektivnost u primjeni slobode govora

Također, protiv navedene rezolucije je glasala i Češka što je očekivano jer ova zemlja spade u grupu država sa “islamofobijom malih brojeva”.

"Glasanje protiv rezolucije je u kontekstu onih koji zagovaraju neograničenu slobodu govora ili apsolutizam u slobodi govora, koji međutim uvijek ima drugu stranu, a to je da se najčešće selektivno primjenjuje. Ova tematika ima više nivoa razumijevanja, a jedan je zakonski gdje su intencije predstavnika Češke, pretpostavljam, bile da se u okviru zakona što manje ograničava sloboda govora, ali da ne bude selektivna što je problem. Upravo ta selektivnost je prisutna u češkom društvu", izjavila je za Anadolu dr. Selma Muhić Dizdarević, predavačica na Karlovom Univerzitetu u Pragu.