"Čini se da se osobna potrošnja stabilizirala", navodi njemačka centralna banka u izvještaju objavljenom u ponedjeljak. Tome je dodatno pridonijelo dobro stanje na tržištu rada, snažan rast plaća i činjenica da tempo poskupljenja nije ubrzan.

Od toga je u tromjesečju april-juni posebno profitirao uslužni sektor.

U zimskom polugodištu ekonomija je zapala u recesiju, odnosno zabilježila je dva uzastopna tromjesečja s padom bruto domaćeg proizvoda. Ključni faktor recesije bila je snažna inflacija, koja je prigušila potrošnju kućanstava i opteretila gospodarstvo.

Osim toga, njemačka izvozno orijentirana industrija suočila se s padom potražnje iz inozemstva.

Istraživanja ukazuju na tmurno raspoloženje u ekonpomiji i pesimizam u očekivanjima, pa Bundesbank upozorava da bi se gospodarstvo u drugoj polovici godine moglo sporije oporavljati nego što se procjenjivalo.

U junskom izvještaju centralna je banka zapravo predvidjela "težak", krhki rast u drugoj polovici godine, nedovoljno da gurne gospodarstvo u plus do kraja godine. Stoga će njemačka ekonomija kraj 2023. godine dočekati s recesijom od 0,3 posto, ali će u posljednje dvije godine biti u plusu.

Bundesbank kao pozitivno izdvaja daljnje ublažavanje uskih grla u globalnoj trgovini i daljnje popunjavanje knjiga narudžbi za njemačku industriju i građevinarstvo.

Istodobno, ove podružnice u zadnje vrijeme ne uspijevaju privući nove narudžbe i moraju se oslanjati na nerealizirane.

"Industrija je usporila zbog pada potražnje iz inozemstva", a rastuće kamatne stope ohladile su ulaganja u građevinarstvo, navodi Bundesbank.