Izvjesno je da će i august proteći bez formiranja nove izvršne vlasti, a nakon izbora koji su održani 11. juna, ali je isto tako izgledno da će Crna Gora početkom jeseni "izaći iz tehničkog mandata Dritana Abazovića" i otpočeti novi politički projekat koji će u mnogim segmentima nositi neizvjesnost, piše u svojoj analizi portal Politički.ba.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović dao je mandat za sastav nove crnogorske Vlade lideru Pokreta "Evropa sad" Milojku Spajiću prije dva dana. Od tada počinje teći ustavni rok od 90 dana za predlaganje programa i sastava vlade.

Mandatar za sastav 44. Vlade Crne Gore Milojko Spajić je već ranije obavio prvi krug razgovora sa svim političkim akterima koji se nalaze u novom skupštinskom sazivu, osim DPS-a i GP URA. Te dvije partije definitvno neće biti dio nove vlasti, ali ostaje pitanje u narednim danima koje to hoće biti.

Naime, Spajić je iznenadno tokom prvog kruga razgovora u priču uvukao prosrpsku koaliciju "Za budućnost Crne Gore" usprkos protivljenju Zapadnih zemalja. Smatra se da je to uradio pod pritiskom Beograda i Aleksandra Vučića.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović zagovornik je učešća "Za budućnost Crne Gore" u budućoj izvršnoj vlasti i to je i ubjeđivao svog stranačkog kolegu i predsjednika PES-a Spajića.

Ambasadi SAD-a i predstavnicima zemalja Kvinte Spajić se pravdao da partije Andrije Mandića i Milana Kneževića neće dobiti sistemski važne resore kao što su vanjski poslovi, odbrana, unutrašnji poslovi i finansije, već je za njih spremio ponudu koja se odnosi na turizam i poljoprivredu, prosvjetu, saobraćaj i energetiku. Također, smatra da će to biti "jeftinije ruke" u Skupštini Crne Gore jer imaju 13 poslaničkih mjesta, a dobit će 3 ili 4 resora u Vladi.

Mnogi analitičari smatraju da je to odgovor Spajića na pohlepu, prije svega predsjednika Bošnjačke stranke Ervina Ibrahimovića, koji je sam vodio pregovore i tražio mjesto potpredsjednika Vlade za vanjsku i evropsku politiku i pet resora poput vanjskih poslova, kapitalnih investicija, prosvjete, poljoprivrede i dijaspore. Lider PES-a nije htio sebe dovesti u poziciju da zavisi od poslaničkih mandata Bošnjake stranke, već je stremio širem aranžmanu kroz podršku u Parlamentu.

Ono što je sigurno jeste da će najjača albanska lista Alternativa Nika Đeljošaja, koja ima dva mandata u Skupštini biti dio vlasti i sa prosrpskom koalicijom "Za budućnost Crne Gore". Oni će dobiti mjesto potpredsjednika Vlade (po prvi put) i ministarstvo javne uprave. Na taj način, Spajić će imati manje brojne narode u svojim redovima, a također i dvoje ili troje Bošnjaka ispred "Pokreta Evropa sad" će voditi resore rada i socijalnog staranja, kao i resor kulture.

Hrvatska građanska inicijativa koja ima jednog poslanika je jasno rekla da ukoliko "Za budućnost Crne Gore" bude dio nove Vlade, ta partije će ostati u opoziciji. Za tu su dobili zvaničnu podršku Zagreba.

Kako sada stvari stoje 24 mandata PES-a, sedam Demokrata, 13 Za budućnost Crne Gore, te dva glasa Albanskog foruma jeste 46 ruku u Skupštini što je dovoljno Spajiću da formira Vladu. Tu se računaju i dva mandata SNP-a koji će vjerovatno zadržati resor sporta i mladih, što u zbiru daje 48.

Izvjesno je da će i august proteći bez formiranja nove izvršne vlasti, a nakon izbora koji su održani 11. juna, ali je isto tako izgledno da će Crna Gora početkom jeseni "izaći iz tehničkog mandata Dritana Abazovića" i otpočeti novi politički projekat koji će u mnogim segmentima nositi neizvjesnost.