U posljednje vrijeme primjetno je da se vodi kampanja o uvođenju nacionalnog identiteta "bosanstva", odnosno da se što veći broj ljudi u Bosni i Hercegovini izjasni takvim.

Zanimljivo je da se ta kampanja, kao i mnoge druge vode samo tamo gdje većinom žive Bošnjaci i da je usmjerena prema njima.

Dr. Midhat Čaušević, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, kaže da je simptomatično da se upravo u vremenu političkog nejedinstva među Bošnjacima pojavljuje narativ o uvođenju nacionalnog identiteta bosanstvo kao zamjena za legitimno, legalno, ustavom priznato, bošnjaštvo.

"Smatram da je ovdje namjera jasna i da se pokušava od većinskog naroda, to jeste Bošnjaka (rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine) načiniti narod kojiće biti ispod 51 posto, odnosno da ne bude većinski kao što je sada slučaj. Očito da su negatori bošnjaštva dobili jasan naputak da moraju učiniti sve da se nacionalna struktura stanovništva u Bosni i Hercegovini mora promijeniti i to na štetu Bošnjaka", kaže Čaušević.

Profesor Čaušević se slaže da je najveći broj političkih stranaka odnosno disperzije političkih identiteta upravo na teritoriju FBiH odnosno na onim teritorijama gdje dominantno žive Bošnjaci.

"Ciljano se to radi i to nije projekat koji je vezan za kraći vremenski period nego je to projekat koji traje od samog završetka agresije pa evo do današnjeg dana. Antibošnjački i antidržavni je to projekat koji je osmišljen određenim centrima moći. Atak na nacionalni identitet je direktno povezan s političkim nejedinstvom među Bošnjacima. Da su Bošnjaci politički koherentniji pitanje nacionalnog identiteta se ne bi smjelo uopće problematizirati. Znamo koliko je bio mukotrpan i težak put da bi smo se danas mogli izjašnjavati kao Bošnjaci, govoriti bosanskim jezikom i slobodno ispoljavati vjerska osjećanja", napominje dr. Čaušević.

Smatra da se ciljano samo među Bošnjake pokušava uvesti smutnja i zbunjenost kako bi se odstupilo od već priznatog i izgrađenog hiljadugodišnjeg identiteta Bošnjaka, a sve u svrhu da bismo u konačnici ponovno izgubili, prije svega, nacionalni identitet, a posljedica gubitka nacionalnog identiteta, uz činjenicu političkog nejedinstva, sigurno ide ka tome da gubimo ono što je suverenitet odnosno ono što je državnost Bosne i Hercegovine.

"Ne vidim ni teorijsku mogućnost da bi moglo doći do odustajanja dva druga naroda u kontekstu da ne budu nacionalno opredijeljeni kao Srbi i Hrvati odnosno da bi prihvatili bosanstvo kao nacionalni identitet", tvrdi profesor Čaušević.

Značajno je još istaći, napominje Čaušević, da smo mi po svom habitusu svi Bosanci i Hercegovci i naša geografska odnosno pripadnost Bosni kao teritoriji nas obavezuje da budemo Bosanci i Hercegovci. Gdje god da odemo u svijet prepoznati smo kao takvi, ali to ni u jednom momentu nema suštinske veze s onim što je nacionalni identitet.

"Kada bismo izvršili najjednostavnijeanketiranjeili ciljano istraživanje kako bi se u budućnosti izjašnjavali oni koji se sada u BiH izjašnjavaju kao Srbi i Hrvati vidjeli bismo da se ništa ne bi promijenilo kada su u pitanju ova dva naroda, a da bi došlo do promjene kod Bošnjaka, ne u velikom procentu, ali bi bio dovoljan da ne bude Bošnjaka iznad 51 posto što je i konačan cilj o čemu sam već govorio. Došlo bi do promjene broja Bošnjaka dok se kod druga dva naroda ne bi ništa značajnije promijenilo, ostalo bi sve kako je i trenutno", kaže na kraju za Preporod.info dr. Čaušević.