Piše: Darko Omeragić

Prije 1992. godine broj gasnih priključaka u Sarajevu, gradu s najviše korisnika gasa u BiH je iznosio 15.000, a danas iznosi oko 70.000. Unatoč tome potrošnja ovog energenta je neznatno povećana. U prvih šest mjeseci prošle godine Sarajevogas je prema krajnjim potrošačima isporučilo 88,8 miliona kubnih metara plina, iako s postojećim prikuljčcima postoji potencijal za isporuku oko 200 miliona kubnih metara. Iako postoji 70.000 gasnih priključaka na čak 10.000 nije registrovana nikakva potrošnja, dok je na 10.000 priključaka registrovana potrošnja za kuhanje i toplu vodu. Tek kod onih 50.000 priključaka postoji stvarna potrošnja gasa.

Razlog zbog kojeg stanovnici glavnog grada ne žele koristiti gas je njegova cijena i tu  ne pomažu čak ni subvencije koje pružaju mogućnost priključka na gasnu mrežu za samo 1 KM. Zabrinjava, također, vrlo nezainteresovan pristup vlasti prema ovom problemu o kojem se u BiH priča tek kada dođe zima i kada nas okuju snijeg i led, a Sarajevo prekrije gusta magla, a kotlina se pretvori u pretis-lonac u kojem se svi lagano gušimo i teško dišemo. Tek tada pričamo o posljedicama visoke cijene gasa, nerazvijene gasne mreže i nikakve svijesti građana, ali i potpunog odsustva bilo kakve empatije svih nivoa vlasti prema stanovnicima glavnog grada koji se u zimskim danima pozicionira na vrh listi najzagađenijih svjetskih gradova. U tim trenucima mediji izvještavaju o onome što su vlasti trebale davno uraditi, ali nisu. Poseban problem predstavlja činjenica da se o ovom problemu ne razgovora tamo gdje bi trebalo da se predlažu rješenja.

Od najnižeg nivoa na kojem se nalaze energenti, a to su kantoni, pa do nivoa entiteta o problemu visoke cijene najčišćeg energenta se uopšte ne razgovara. Jedini koji se nije umorio od priče o gasu je bivši direktor BH-Gasa i aktuelni kantonalni ministar Almir Bečarević. No, čini se da njegove riječi i upozorenja ne dopiru do drugih. Šta više, drugi nivoi vlasti ili kompanije koje se bave uvozom i distribucijom gasa se prave da ne postoje.

LOŽIŠTA NA DRVO I UGALJ

"Zrak u Sarajevu može biti čišći samo uz upotrebu gasa za grijanje. Bolje i jeftinije mjere od korištenja prirodnog gasa nema. Postoje i druge mjere, ali da bismo osjetili njihov efekat potrebne su godine i stotine miliona KM. U Sarajevu imamo 46.000 ložišta u kojima se tokom zime koriste drvo i ugalj. I mislim da sam ovim podatkom sve rekao", kaže za "Slobodnu Bosnu" Almir Bečarević.

Da li neko u BiH zaista ozbiljno razmišlja o energetskoj sigurnosti naše zemlje. Nakon što je Rusija napala Ukrajinu cijela Evropa se snašla i prešla na alternativne pravce snabdijevanja gasom. Pametni svijet nije želio da ovisi o ruskom gasu. Naša zemlja je s druge strane pokušala da pojača tu ovisnost podrškom izgradnji Nove istočne interkonekcije uz navodnu želju da se podrži i izgradnja Južne interkonekcije kojom bi se prvi put došlo do diverzifikacije izvora snabdijevanja prirodnim gasom. Kao što je poznato, BiH je i dalje daleko od realizacije oba projekta. Radi mira u kući političari su odlučili da se ne bave ničim jer zapravo ne znaju ništa o energetici. Status quo im je najsigurnija opcija za opstanak na vlasti. A taj status quo plaćaju građani kojima se izvlači i posljednja marka iz džepa ne bi li se ugrijali na čisti prirodni gas. Zato su mnogi građani digli ruke od prirodnog gasa, pa i pod cijenu da ih ubije ono što ih grije, a to su drvo i ugalj sumnjive kvalitete.

Vlada FBiH šuti i ne odgovara na pitanje koje umjesto njih postavljaju Energoinvestu Bečarević i novinari, a ono glasi koliko BiH plaća ruski gas, a koju cijenu fakturiše ova kompanija prema distributerima. Evo nekih sumnji o cijeni gasa.

"Javnosti nije poznato po kojoj cijeni Energoinvest nabavlja prirodni gas od Gazproma. Razlog je taj što ova kompanija gotovo cjelokupno poslovanje sada bazira na razlici te cijene. I zbog enormne razlike između prodajne i nabavne cijene gasa od javnosti krije nabavnu cijenu. Cijena gasa bi prema cijenama nafte iz proteklih devet mjeseci trebala biti u rasponu između 300 i 350 dolara ili 530 do 620 KM za 1.000 kubnih metara. No, prodajna cijena gasa Energoinvesta prema Sarajevogasu iznosi 797 KM za 1.000 kubnih metara. Tu se vidi ta enormna razlika u cijeni i tu zapravo građani Sarajeva plaćaju sve poslovne aktivnosti Energoinvesta s obzirom na to da ovaj nekadašnji poslovni gigant gotovo da nema poslova u inostranstvu. Građani Sarajeva već pune dvije godine desetinama miliona KM finansiraju nesposobni menadžment Energoinvesta kojem je to jedini način da ne stavi ključ u bravu. To plaćamo i plaćat ćemo sve dok ne shvatimo da cijena gasa određuje kvalitet zraka u Sarajevu", ističe Bečarević.

KAKO JE RASLA CIJENA GASA

Brojke su zaista neumoljive. Prije ruske agresije na Ukrajinu Sarajevogas je gas plaćao 665 KM na 1.000 kubnih metara, a prije prelaska na Turski tok 599 KM (decembar 2021. godine). U februaru 2022. godine veleprodajna cijena gasa je iznosila 665 KM. Trenutna cijena po kojoj Energoinvest prodaje gas Sarajevogasu iznosi 797 KM na hiljadu kubnih metara. Cijena nafte u istom mjesecu (2022. godine) je iznosila 92 dolara, a danas iznosi 86 dolara. Dakle, cijena nafte je u tim razdobljima gotovo ista, dok je gas znatno skuplji. Zašto? Kako? I šta nas očekuje na jesen?

"Ako cijene nafte ostanu na razini 80/85 dolara ili krenu prema 90 nema sumnje da će cijena ruskog gasa ponovo narasti. Građani trenutno plaćaju 1,026 KM po 1 kubnom metru, a ako ove cijene nafte ostanu do kraja septembra možemo očekivati konačnu cijenu gasa u oktobru u rasponu od 1,10/1,15 KM za 1 kubni metar. Opet će biti ključan Energoinvest koji ovu razliku može anulirati, ali ja mislim da oni to neće uraditi", poručuje Bečarević.

Ovaj stručnjak za energetiku je u aprilu iznio crne slutnje da bi zbog odustajanja građana od gasa moglo doći do raspada sistema. No, izgleda da ono što kaže stručnjak ne dotiče nikoga s drugih nivoa vlasti.

"Nikada niko nije organizovao sastanak raznih nivoa vlasti na kojem bismo razgovarali o tome zašto dobavljač gasa pljačka građane Sarajeva. Zašto niko nema potrebu da barem u zatvorenoj kancelariji prođemo kroz kalkulaciju cijene gasa na kojoj radim već 20 godina. Prema medija sam najavljivao da će cijena gasa nakon prelaska na Turski tok porasti više od 100 posto, a preko medija opet najavljujem da će cijena gasa najesen ponovo porasti ako ostane sadašnja cijena nafte. Ponovo sve pozivam da sjednemo i da vidimo da li Energoinvest uzima 20 miliona KM na razlici izmeđi nabavne i prodajne cijene gasa. Ako ne žele da objave fakturnu cijenu onda je i djeci jasno o čemu se radi. Zato je potreban razgovor svih nivoa vlasti jer ovako preko medija niko nikoga ne čuje", kaže Bečarević.

U jednom od rijetkih oglašavanja kompanije Energoinvest po pitanju cijene gasa i zahtjeva Almira Bečarevića da se njegova cijena smanji iz ove kompanije je u aprilu rečeno kako je zahtjev za smanjenjem cijene od 30 posto – nerealan. Iz ove kompanije su poručili da Bečarević zahtjev za tolikim smanjenjem cijene gasa unosi zabludu u javnosti, te da se od momenta kupovine i uvoza gasa od Energoinvesta na cijenu obračunava još sedam troškovnih stavki od kojih su najveći PDV i troškovi transporta kroz BiH od tri transportera, te troškovi Sarajevogasa. Na to su iz Energoinvesta dodali i uticaj promjene kursne razlike dolar/KM, bankarske troškove i potrebne korekcije na osnovu kalorijske vrijednosti isporučenog plina. Tvrde da su Bečarevićevi navodi o visokoj cijeni gasa paušalni.

PRISTUP ENERGIJI JE JEDNOSTAVAN

Bečarevića smo pitali koje mjere treba predložiti za održivost i pristupačnost energije?

"Pristupacnost energiji? Današnje društvo, govoreći generalno, ima pristup svim oblicima energije. Vratimo se u davnu prošlost, grijanje samo uz otvoreni plamen. U ratu smo svi uz bubnjaru voljeli da vidimo otvoreni plamen na gorionicima jer to je značilo tople stanove", kaže Bečarević i dodaje:

"Danas je pristup raznim oblicima energije gotovo pa jednostavan, ali cijena je ono što određuje koji ćete vid energije koristiti za zagrijavanje stanova. Cijene su te koje određuju da li ćete koristiti npr. toplotne pumpe (hit u Evropi) ili ugalj ili plin ili pelet. Paleta raznolika, ali cijene različite i vaš novčanik određuje pristpačnost pojedinog energenta. Pored ovoga, treba imati u vidu da je energetska neovisnost danas prioritet, a posebno nakon dešavanja u Ukrajini. Sad nije bitno da li je neki vid energije skuplji nego je bitno da zemlja kontroliše izvor postanka određenog vida energije. Voda je naša i treba je iskoristiti, sunce i vjetar nasi i treba ih iskoristiti. Šume su naše, ali za Sarajevo su potrebnija kao pluća grada.

Još bih naglasio da oni koji bi trebali da upravljaju procesima ne mogu nakon prodaje olovaka i sveski voditi nekadašnje sisteme koji su gradili npr. hidroelektrane, da oni koji imaju samo prekidač kući ili gasni gorionik ne mogu biti stručnjaci koji će upravljati procesima.

Godine su potrebne da kroz sistem energetskih kompanija shvatite i naučite kako npr. nafta utiče na cijenu gasa (posebno da to predvidite) ili kako izgraditi energetski objekat, a da ne otvarate radove po nekoliko puta itd. Pogledajte čelne ljude u energetskim kompanijama Evrope ili šireg okruženja i kako su izrasli do predsjednika uprava. Mi se i tu krećemo nazad pa šta onda očekivati u budućnosti sa aspekta energetske neovisnosti ili energetske tranzicije."

ENERGETSKA (NE)SIGURNOST: Preskup gas i nezainteresovanost vlasti u BiH će nam donijeti neizvjesnu zimu u kojoj će najveću cijenu platiti Sarajevo! je izrađen/a uz podršku regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM) a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Sadržaj ENERGETSKA (NE)SIGURNOST: Preskup gas i nezainteresovanost vlasti u BiH će nam donijeti neizvjesnu zimu u kojoj će najveću cijenu platiti Sarajevo! je isključiva odgovornost Slobodne Bosne i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva, Center for Research and Policy Making (CRPM), Institute for Democracy and Mediation i Ministarsvta vanjskih poslova Kraljevine Norveške.