Armenski premijer rekao je da je politika njegove zemlje da se isključivo oslanja na Rusiju kao garanta sigurnosti strateška greška jer Moskva nije bila u stanju da to ispuni i da traje proces smanjenja njene uloge u širem regionu.

U intervjuu italijanskom listu La Repubblica objavljenom u nedjelju, Nikol Pashinyan optužio je Rusiju da nije osigurala sigurnost Aermenije tokom, kako je rekao, agresije iz susjednog Azerbejdžana s ciljem osvajanja regije Nagorno-Karabah.

Pashinyan je sugerisao da Moskva, koja ima odbrambeni pakt sa Armenijom i vojnu bazu na njenom tlu, ne smatra njegovu zemlju dovoljno proruskom i rekao je da vjeruje da je Rusija u procesu napuštanja šireg regiona Južnog Kavkaza.

Jerevan je stoga pokušavao diverzificirati svoje sigurnosne aranžmane, rekao je, očito upućujući na svoje veze s Evropskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama i na pokušaje da uspostavi bliže veze s drugim zemljama u regionu.

"Sigurnosna arhitektura Armenije bila je 99,999 posto povezana sa Rusijom, uključujući i kada je u pitanju nabavka oružja i municije", rekao je Pashinyan za La Repubblica.

"Ali, danas vidimo da samoj Rusiji treba oružje, oružje i municija (za rat u Ukrajini) i u ovoj situaciji je razumljivo da čak i ako to želi, Ruska Federacija ne može zadovoljiti sigurnosne potrebe Armenije", dodao je.

Naglasio je da ovaj primjer pokazuje da je ovisnost o samo jednom partneru u sigurnosnom smislu strateška greška.

Njegove riječi naglašavaju ogorčenost unutar Armenije zbog onoga što mnogi tamo vide kao neuspjeh Rusije da odbrani njihove interese. Nije bilo trenutnog odgovora na intervju iz Moskve, koja je predsjedavala pregovorima između Jerevana i Bakua u, kako kaže, složenoj potrazi za mirovnim sporazumom.

Moskva se u prošlosti suzdržavala od takvih kritika, branila svoje postupke i odbacila ideju da je zbog Ukrajine umanjila svoje vanjskopolitičke prioritete.

Nagorno-Karabah je međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, ali njegovih 120.000 stanovnika su pretežno etnički Armeni. Otrgla se kontroli Bakua u ratu početkom 1990-ih. Teške borbe su se ponovo vodile 2020. dok Rusija nije posredovala u prekidu vatre. Pašinjan je optužio ruske mirovne snage raspoređene da održe sporazum o prekidu vatre da nisu obavile svoj posao.