Piše: Đuro KOZAR (Oslobođenje)

Otkako je od SFOR-a 2004. preuzeo obavezu čuvanja mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini, EUFOR je svake godine imao vježbu “Brzi odgovor”, ali ovogodišnja od 11. do 29. rujna, zbog složene političke situacije, ima posebnu važnost - treba da manifestira odlučnost u tome da rata ne bude i da bi oni koji bi izazvali oružane sukobe naišli na brzu i odlučnu reakciju. Na cijelom državnom teritoriju vježbat će se pod pretpostavkom šta bi bilo kad bi bilo, što podrazumijeva angažiranje pješačkih i oklopnih snaga i nadlijetanje borbenih i izviđačkih zrakoplova, kao i jurišnih i transportnih helikoptera. Osim postojećih 1.100 vojnika iz 22 zemlje, EUFOR-u će se na vježbi pridružiti i kontingent rezervnih snaga, a predviđeno je i sudjelovanje manjeg broja pripadnika Oružanih snaga BiH. Dakle, u slijedećih 18 dana sudjelujuća zapovjedništva i formacije na području Sarajeva, Bihaća, Cazina, Banje Luke, Brčkog, Tuzle, Vlasenice, Čapljine, Gabele i Jablanice - vježbat će prema scenariju i ostvarivati zadate ciljeve, a sve će nadzirati i ocjenjivati prema planu sačinjenom prije početka vježbovnih aktivnosti.

Vježba “Brzi odgovor 23” odvija se u vrijeme kad Republika Srpska drastično krši Dejtonski sporazum, hoće da ukine status visokog predstavnika, pa i da hapsi Christiana Schmidta; želi izbaciti strane sudije iz Ustavnog suda BiH; traži osamostaljenje RS-a, a Milorad Dodik manipulira narodom povodom optužnice koja je protiv njega podignuta. Dodatno ulje na vatru dolila je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavivši na skupu pod nazivom “Granica postoji” u Doboju 1. rujna da je taj protest građana RS-a samo “generalna proba za ono što može da uslijedi ukoliko nastave da maltretiraju institucije i građane RS-a”, da bi poslije dodala kako je za generalnu probu i ovaj broj okupljenih dovoljan. Budući da nije konkretizirala čemu su protesti podrške optuženom Dodiku u Doboju i na još tri lokacije u RS-u generalna proba, može se pretpostaviti i to da bi sudionici budućih masovnih okupljanja u jednom trenutku iz RS-a možda prešli na teritorij Federacije BiH, što bi moglo izazvati sukobe širih razmjera i velike posljedice. Tim prije jer je skupina građana u Sarajevu 1. rujna bila spremna da dočeka prosvjednike iz Istočnog Sarajeva ako bi krenuli prema Sudu BiH.

Možda gospođa Cvijanović ne bi izrekla onu prijetnju u Doboju da su tu bili nazočni pripadnici EUFOR-a sa jednim ili dva oklopna transportera, ali njih ni tamo, kao ni u Istočnom Sarajevu, kod Nevesinja i Lopara nije bilo. Iz njihovog zapovjedništva saopćeno je da ih nitko nije pozvao da budu nazočni na ovim protestima, a kad je javnost u Federaciji pitala: zar je trebalo pozivati EUFOR na rizična mjesta okupljanja, oni su svoje promatrače, za svaki slučaj, prošlog petka uputili u Vlasenicu i Oštru Luku kod Sanskog Mosta. EUFOR ima 17 promatračkih LOT timova u oba entiteta i oni su oči i uši ove formacije, a imaju zadatak da prate sigurnosnu situaciju, no ostaje nejasno da li su oni u ovim protestima vidjeli nešto sumnjivo ili ne? Doduše, ovi skupovi predstavljeni su kao mirni, ali oni su, nažalost, obilovali porukama mržnje prema bošnjačkom narodu, Sarajevu i sudskim organima, što je u Federaciji shvaćeno kao destrukcija kojom se izaziva uznemirenje, pa i strah s pitanjem šta bi, poslije generalne probe, uistinu moglo biti slijedeće.

Zapovjednik EUFOR-a generalmajor Helmut Habermayer ovih dana je za portal Izdvojeno.ba istakao da ova formacija budno prati stanje na terenu i poduzima adekvatne mjere i dodao: ”Naša sposobnost za brzo raspoređivanje snaga dokazana je početkom 2022, kada je, zbog promjene ukupne sigurnosne situacije u Evropi, EUFOR reagirao u roku od 48 sati i rasporedio svoje rezervne snage srednjeg nivoa u BiH. To znači da je nakon toga patroliralo svih šest naših manevarskih četa kako bi povećale vidljivost EUFOR-a u cijeloj državi i istovremeno jačale našu vezu s lokalnim vlastima i građanima.” Prije početka vježbe “Brzi odgovor 23” procurila je nezvanična informacija o tome da će Austrija, nakon 15 godina zapovjedništva nad misijom EUFOR-a u BiH, taj mandat prepustiti Mađarskoj, čiji bi generalmajor Laszlo Sticz od 1. siječnja 2024. naslijedio generala Habermayera. Najava takve promjene naišla je na negativne reakcije u Federaciji BiH, budući da postoji realna sumnja u objektivnost generala Sticza na čelu EUFOR-a zbog toga što autokratske vlasti Mađarske u nekim pitanjima odstupaju od zvanične politike Evropske unije, a njihov premijer Viktor Orban ohrabruje predsjednika RS-a Milorada Dodika u njegovim separatističkim namjerama. General Habermayer je još tri i po mjeseca u BiH i očekuje se da će u Evropskoj uniji razmotriti i prihvatiti argumente koji su protiv mađarskog zapovijedanja EUFOR-om.