NAJVAŽNIJA PORUKA SA MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O RADU HAŠKOG TRIBUNALA: "Ne očekujte pomoć od EU i UN-a. Morate se sami ujediniti i suprotstaviti negatorima genocida!"

Govoreći o uspješnosti rada Haškog tribunala i kritika na njegov račun, Agius je podcrtao da o uspješnosti rada Haškog tribunala najbolje govore kritike političara.

  • Vijesti

  • 14. Sep. 2023  

  • 3

Danas je u Sarajevu u hotelu Holiday počela međunarodna konferencija "30 godina od osnivanja MKSJ, naslijeđe i izazovi" u organizaciji Udruženja "Pokret Majke enklava Srebrenice i Žepe" te Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Nakon uvodnog obraćanja visokih domaćih i međunarodnih zvaničnika uslijedio je prvi anel na temu "Dostignuća MKSJ u međunarodnom pravu". Izlagači su bili Richard Goldstone, prvi glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju koji je optužio Radovana Karadžića i Ratka Mladića za genocid i zločine protiv čovječnosti, Serge Brammertz, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, te sudija Carmel Agius, predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma krivičnih sudova sa sjedištem u Hagu.

POLITIČKI PRITISCI OD PRVOG DANA

Tužitelj Goldstone u uvodnom izlaganju istakao je kako je za razumijevanje međunarodne pravde potrebno razumjeti međunarodnu politiku. Istakao je da je prije njegovog nominovanja, Vijeće sigurnosti UN-a odbilo nekoliko drugih kandidata.

Tek 1994. godine, na nominaciju generalnog sekretara Nelsona Mandele, Vijeće sigurnosti UN-a prihvatilo je njegovu nominaciju. Goldstone je opisao i poteškoće sa kojima se suočio te 1994. godine dok je još bjesnio rat u BiH, te naglasio važnost naslijeđa Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju.

"Morali smo izgraditi sistem od nule, a zapošljavanje osoblja u sistemu Ujedinjenih nacija nije jednostavno i brzo", kazao je Goldstone.

Podsjetio je i na jednu manje poznatu činjenicu o pritiscima sa kojima se suočavao u samom početku rada na istraživanju ratnih zločina.

"Vijeće sigurnosti UN-a dalo je punu nezavisnost u radu glavnog tužitelja, ali me je prije podizanja optužnice protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića kontaktirao generalni sekretar UN-a Bourtros Ghali i zamolio me da dođem na konsultacije. Odbio sam doći. Kasnije sam ga upitao: 'Šta bi mi savjetovao?'. Rekao mi je: 'Savjetovao bi vam da ne podižete optužnicu'."

Carmel Agius govorio je o pritiscima na tribunal, posebno pritisak političkih aktera tog vremena koji su mijenjali svoja mišljenja ovisno od svojih nacionalnih i državnih očekivanja. Istakao je i problem aboliranja raznih zločinaca od strane državnih vlada koje su davale prednost zločincima ispred žrtava.

HISTORIJU PIŠE - TRIBUNAL

Govoreći o uspješnosti rada Haškog tribunala i kritika na njegov račun, Agius je podcrtao da o uspješnosti rada Haškog tribunala najbolje govore kritike političara.

"Njihova me kritika ne zabrinjava, ali me živcira. Ova duga kampanja laži je počela od prvog dana Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju", istakao je Agius.

Svoje izlaganje Agius je zaključio riječima da postoji konsenzus u svijetu kako bi situacija u Bosni i Hercegovini bila mnogo gora bez rada i presuda Haškog tribunala.

Brammertz je govorio o značaju naslijeđa rada Haškog tribunala, ističući veliki značaj u dokumentovanju zločina. Naglasio je da su danas knjige brojnih evropskih i svjetskih historičara bazirane na građi Haškog tribunala, te da se širom svijeta na univerzitetima izučava sudska praska Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju.

"Knjige su ispunjene presudama Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju", poručio je Brammertz.

Opisao je i svoja početna iskustva u radu u Haškom tribunalu, te govorio o političkim pritiscima koje je imao.

"Dok sam bio tužilac u Belgiji svi su bili zainteresovani da budem uspješan i da rješavam slučajeve kriminala. Međutim, kao međunarodni sudija, djelujete u svojevrsnoj izolaciji. Ipak, svojim radom postavili smo standarde kako međunarodne istrage trebaju biti vođene", kazao je Brammertz.

"NE ČEKAJTE POMOĆ EU I UN-a"

Govoreći o problemima sa kojima se u posljednjim godinama rada Haški tribunal susretao, Brammerz je posebno istakao negativnu ulogu Hrvatske nakon što je postala članica Evropske unije. Kazao je da je u Hrvatskoj nakon učlanjenja u Evropsku uniju puno manje apetita za saradnjom sa Haškim sudom. Sa druge strane, kada je u pitanju Srbija, Brammertz je istakao kako je politika uslovljavanja prema Srbiji na njenom putu ka EU, bio ključni faktor koji je doprinio hapšenju raznih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Veliki dio pitanja iz publike koja su uslijedila na kraju panela ticala su se negiranja genocida u Bosni i Hercegovini i regionu. Naravno, akcent je bio na aktuelnom predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, ali ne samo njemu. Publiku je najviše zanimalo zašto Evropska unija i Ujedinjene nacije ne djeluju strožije prema negatorima genocida.

Agius je vrlo direktno odgovorio da građani BiH ali i njeni zvaničnici trebaju prestati gledati prema EU i UN-u i očekivati pomoć od njih, već da se trebaju ujediniti, djelovati i suprotstaviti se onima koji im nanose bol negirajući presude.

"EU i UN neće uraditi ništa. Kada neko poriče istinu, kada poriče presude, suočite se s njim. Suprotstavite mu se", rekao je Agius.

(SB)

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 3

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...