U proteklih 10 godina u hrvatskim je bolnicama uočen rast broja oboljelih od sepse čak 116% više slučajeva, a smanjenje toga broja može se osigurati primjenom standardiziranih protokola definiranih Nacionalnim smjernicama za prevenciju i liječenje sepse koje su u izradi.

Poručeno je to s javnozdravstvene akcije "Zaustavimo sepsu" koju je u subotu u Zagrebu organiziralo Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije, Hrvatsko društvo za anesteziologiju i intenzivnu medicinu, Hrvatsko društvo za kliničku mikrobiologiju i parazitologiju, uz potporu zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Kako se navodi u saopćenju, izrada nacionalnih smjernica započela je prošle godine, a do kraja decembra one bi trebale biti usuglašene, nakon čega kreće rad na njihovom usvajanju i implementaciji. Naime, sepsa u hrvatskim bolnicama i dalje svake godine odnosi veliki broj života. Tačan broj nemoguće je reći budući da nema službenog Registar o broju oboljelih i umrlih od sepse. No, za one slučajeve koji su evidentirani primjetan je veliki rast broja oboljelih od čak 116 posto u zadnjih deset godina.

Najskuplje liječena dijagnoza

Sepsa je ujedno i najskuplje liječena dijagnoza u hrvatskim bolnicama. Za prošlu godinu podaci govore o utrošenih 12 miliona eura, no pretpostavlja se da je stvaran iznos veći od 14 miliona eura.

Unatoč tome što je sepsa najčešći uzročnik smrti u bolnicama, 80 posto slučajeva javlja se zapravo izvan bolnice. Liječenje sepse je dugotrajno i kompleksno - preživjelima ostavlja značajne zdravstvene posljedice. Za preživljenje sepse i smanjenje njezinih kasnijih negativnih posljedica ključna je hitna reakcija i adekvatno liječenje u roku od samo jednog sata.

Dok se u svijetu za 40 posto slučajeva sepse ne uspijeva dokazati specifični uzročnik, za hrvatske bolnice taj je postotak puno veći čak 70 posto.

Bakterija E. coli te urinarne infekcije smatraju se najčešćim uzročnikom sepse u hrvatskim bolnicama.