Područje jugoistočne Bosne i Hercegovine je od davnina bilo poznat poljoprivredni kraj, bogat prirodnim resursima kao što su rijeke, šume i plodna zemljišta. Goražde je, kao centar ovog dijela države, poznato po proizvodnji jabuke za koju postoje idealni geografski i klimatski preduvjeti.

Prvi rasadnik u BiH je upravo bio u Goraždu, a u doba Austrougarske, bečki carevi su jeli jabuke iz Goražda. Također, još 1898. godine Goražde je imalo ergelu za uzgoj Arapskog konja.

I ostale općine na ovom području (Foča, Višegrad, Rogatica, Rudo, Čajniče…) imaju veliki poljoprivredni potencijal. Turizam, a posebno onaj ruralni, u ovom dijelu države ima ogromne mogućnosti.

Krenuvši od Foče, Tjentišta, Nacionalnog parka Sutjeska, raftinga na Tari, zatim splavarenje Drinom od Ustikoline do Goražda pa sve do Andrićgrada u Višegradu i čuvene ćuprije na Drini.

Treba napomenuti da u ovim krajevima postoji mnoštvo restorana, rančeva i etno sela koji većinu svoje ponude baziraju na hrani proizvedenoj na vlastitim farmama, ribogojilištima, plastenicima i slično, piše Agroklub.

Svi ovi potencijali nisu dovoljno iskorišteni iz prostog razloga jer su putne komunikacije prema ovom dijelu države, malo je reći užasne. Da bi poljoprivredna proizvodnja imala uspjeha samo tržište ovih gradova nije dovoljno, a povezanost sa Sarajevom i ostalim gradovima je jako loša.

Također, da bi turizam zaživio, a posebno agroturizam, osnovna pretpostavka je bolja putna komunikacija.

Sve ovo bi se promijenilo konačnim završetkom tunela Hranjen, gdje bi se puno brže i lagodnije dolazilo na ove prostore, a poljoprivreni proizvodi u suprotnom pravcu išli uz mnogo manje troškova.

Tunel Hranjen je započet u septembru 2018. godine, ali su njegovu dosadašnju izgradnju pratile brojne kontroverze vezano za količinu utrošenog novca naspram izvedenih radova.

Prema posljednjim informacijama probijeno je nešto više od 50 posto ukupne dužine, a završetak radova na probijanju tunela planiran je za 30 mjeseci. Treba napomenuti da je potrebno uraditi i pristupne ceste kako bi se tunel pustio u promet, a eksproprijacija je već u toku.

On će skratiti cestovnu udaljenost od Sarajeva do Goražda sa sadašnjih 95 na 56 kilometara. Također, udaljenost od glavnog grada BiH do Višegrada će se sa sadašnjih 113 kilometara skratiti na 95 kilometara. Posebno treba napomenuti geografsku strukturu terena gdje bi vožnja od Sarajeva do Foče ovim putem bila dosta ugodnija i gdje bi se izbjegao planinski prevoj Rogoj.

Iako se u posljednje vrijeme postavlja pitanje ekonomske isplativosti kompletnog projekta, potrebno je napomenuti i činjenicu da se radi o društveno korisnom projektu koji bi bio garant ostanka stanovništva na ovim prostorima.

Veća posjećenost turističkih atrakcija kojih na ovim prostorima ima zaista mnogo, brži protok roba i usluga, posebno iz oblasti agrara, su zasigurno dovoljan razlog za završetak ovog projekta.