Rat u zalivu
POBJEŠNJELI TRUMP PRIJETI KINI: "Imat ćete ozbiljne probleme ako..." (VIDEO)
Prije 11 min0
Na otvorenju izložbe govorio je i Edin Ramulić iz prijedorske Fondacije za izgradnju kulture sjećanja, koji je i sam bio zatočen u Trnopolju.
Sjećanje
28. Sep. 2023 28. Sep. 2023
1
U zagrebačkom Novinarskom domu u srijedu 27. septembra otvorena je izložba pod naslovom "Liberty/Sloboda" američkog ratnog fotoreportera Rona Haviva.
Haviv je jedan od najznačajnijih fotografa današnjice, a u svom je radu pokrivao više od 25 ratnih sukoba, uključujući i one na prostoru bivše Jugoslavije. Za svoj rad dobio je brojne nagrade, a budući da se u nekim slučajevima radi o jedinim autentičnim dokumentima ratnih zbivanja na ovim područjima, njegove su fotografije korištene i kao materijali u sudskim procesima Haškog tribunala.
Izložbu su organizirali Forum ZFD Bosne i Hercegovine, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Fondacija za izgradnju kulture sjećanja iz Prijedora i Fondacija VII, koju je u Sarajevu osnovao sam Haviv.

S izložbe Rona Haviva u Zagrebu (Foto: Novosti)
Organizatori su u pozivu istaknuli kako ove fotografije "imaju posebnu težinu i značaj kada je riječ o scenama zabilježenima tokom ratnih godina u Bosni i Hercegovini, a posebno u okolici Prijedora, Banja Luke, Mostara i u srednjoj Bosni". Njihova funkcija u vremenu kada su snimljene i objavljene bila je zaustavljanje kršenja ljudskih prava, a danas su tu da nas podsjete na važnost slobode prikazima najekstremnijih situacija njezinog gubitka, a to su zarobljavanja i zatočenja u logorima.
Radi se o 23 fotografije koje većim dijelom prikazuju zarobljenike i uvjete života u logorima Omarska i Trnopolje u Prijedoru, Heliodrom kod Mostara i Manjača kod Banja Luke, u kojima su bili zatočeni Bošnjaci a kojima su upravljali Vojska Republike Srpske, odnosno Hrvatsko vijeće obrane. Preostale fotografije, postavljene na završnom dijelu izložbe, prikazuje scene razmjene zarobljenike, njihovo oslobađanje, te povratak u rodna mjesta i prve susrete s bližnjima nakon zarobljeništva.
Kao uvod u izložbu Ron Haviv napisao je kratak tekst u kojemu je opisao svoja prva saznanja o logorima u Bosni. "Najprije su počele kružiti glasine. Zatim su se javili dokazi – postojali su logori, bili oni zvanični ili ne, skrivene prostorije, sale za fizičku kulturu, hale i fabrike na otvorenom, farme, škole… Nije bilo bitno o kojoj strani je bila riječ – svi su ih imali“, piše Haviv, opisujući uskraćivanje slobode kao „trenutak kada osoba podigne ruke u znak poraza, uz pušku prislonjenu na potiljak ili glavu, stupi u prostoriju, kada on ili ona shvati da se to dešava, osjećaj gubitka kontrole je poražavajući", pišu Novosti.
"Ratovi se u određenom trenutku završavaju. Meci prestaju letjeti, bombe prestaju eksplodirati. To se odnosi na sve one koji su bili na ratištu. Za one koji su preživjeli uzajamno djelovanje – one koji su živjeli u stalnom stanju nesigurnosti u pogledu onoga što će se desiti sljedeće, pri čemu je njihova egzistencija bila u tuđim rukama – ne postoji mogućnost potpunog prihvaćanja i kretanja dalje. Rat nas podsjeća koliko smo i sami fragilni i u kojoj mjeri ideja slobode može biti privremena za sve nas", piše Haviv.
Vesna Teršelič iz Documente rekla je da nas je Ron Haviv "svih zadužio jer je jedan od fotografa koji su najviše doprinijeli informiranju o onome što se događalo u Bosni i Hercegovini", a na otvorenju izložbe govorio je i Edin Ramulić iz prijedorske Fondacije za izgradnju kulture sjećanja, koji je i sam bio zatočen u Trnopolju.
Ramulić je rekao „kako je za mnoge zatočenike već i sam dolazak stranih novinara i fotoreportera, odnosno činjenica da ih netko fotografira, predstavljala prvi kontakt sa slobodom i osjećaj malo veće sigurnosti“, dok su „mnoge od tih fotografija pomogle i da dođe do zatvaranja logora i potakle otvaranje haškog tribunala“.

S izložbe Rona Haviva u Zagrebu (Foto: Novosti)
Jedna od fotografija na izložbi prikazuje dvije zarobljenice logora Heliodrom, a snimljena je u maju 1993. i ujedno predstavlja jedini materijalni dokaz da su u tom logoru bile zatočene i žene.
Popratnom materijalu izložbe stoga je priložen intervju s Mostarkom Amirom Alajbegović, koju je Haviv tada snimio iza prozorskih rešetaka logora Heliodrom, zajedno s njezinom majkom Hatidžom. Intervju s danas 88-godišnjom Amirom Alajbegović, do rata profesoricom latinskog i francuskog jezika, može se pročitati na mostarskom portalu Tačno.net .
Izložba Rona Haviva u Novinarskom domu u Zagrebu otvorena je do 6. oktobra.
Rat u zalivu
POBJEŠNJELI TRUMP PRIJETI KINI: "Imat ćete ozbiljne probleme ako..." (VIDEO)
Prije 11 min0
Rat u zalivu
NEW YORK TIMES UTVRDIO DA JE AMERIČKA VOJSKA GAĐALA ŠKOLE I BOLNICE U IRANU: Hoće li odgovarati za ratni zločin?!
Prije 19 min0
Rat u zalivu
ZLOUPOTREBA TERMINA "ANTISEMITIZAM": Provjereni argument za ušutkivanje kritičara Izraela
Prije 24 min0
Politika
OD ARMIJE DO AIRSOFTA: Hronika "demilitarizacije" jednog naroda
Prije 28 min0
Sjećanje
SARAJEVSKI KRICI IZ "VILE LUBURIĆ": Godišnjica monstrum-države NDH koja je htjela ubiti dušu našeg grada
10. Apr. 20261
Sjećanje
ATENTAT JE POMNO PLANIRAN: Na 16. godišnjicu osnivanja NDH u Buenos Airesu Blagoje Jovović je smrtno ranio ratnog zločinca Antu Pavelića, ali tu nije bio kraj...
10. Apr. 20260
trenutak ...
Komentari - Ukupno 1
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.