Europska komisija objavit će danas izvještaj o napretku u ispunjavanju preuzetih obaveza na europskom putu Bosne i Hercegovine koja je proteklih mjeseci usvojila pet državnih zakona koji su dio 14 prioriteta Europske unije.

Međutim, po ocjenama Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Vijeća Europe, neki od njih nisu usklađeni s EU. S druge strane, još uvijek nema konsenzusa o ključnim zakonima, kao što su zakoni o Sudu BiH i Ustavnom sudu BiH. Također, Europska unija od Bosne i Hercegovine traži i usklađivanje vanjske politike s Bruxellesom.

Rješavanje svih 14 prioriteta je dokaz spremnosti BiH da napravi iskorak

Tijekom svog posjeta početkom studenoga, a uoči objavljivanja izvješća, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Sarajevu je poručila da Bosna i Hercegovina treba djelovati jedinstveno i nastaviti rad na ispunjavanju 14 prioriteta, kako bi kao jedinstvena, suverena i nezavisna zemlja postala punopravna članica Europske unije.

- Rješavanje svih 14 prioriteta, a pogotovo onih koji se odnose na uspostavu i jačanje vladavine prava, poput zakona o sudovima i o sukobu interesa su važni prije svega za ovu zemlju i to treba naglasiti. To će biti dodatni dokaz spremnosti i sposobnosti vaše zemlje za napravi iskorak na putu ka EU - rekla je Von der Leyen.

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto u utorak je uputila pismo europskom povjereniku za susjedstvo i proširenje Oliveru Varhelyiju u kojem navodi kako je BiH učinila vidljive pomake i značajan napredak, osobito na potpunom usklađivanju svojih vanjskopolitičkih stavova sa stavovima Europske unije, unaprjeđenju vladavine prava, borbi protiv korupcije, jačanju ekonomske stabilnosti, te izgradnji inkluzivnog i funkcionalnog bosanskohercegovačkog društva.

Stoga je izrazila nadu u pozitivne ocjene i preporuke kako bi, sukladno dosadašnjim pozitivnim rezultatima, dodatno dinamizirali reformski proces, opravdali dodijeljeni status kandidata i otvorili novo poglavlje na putu BiH prema EU otpočinjanjem pretpristupnih pregovora za punopravno članstvo.

Optimizam domaćih političara

Unatoč polovično ispunjenim obvezama, među domaćim političarima vlada optimizam da bi izvješće Europske komisije moglo biti pozitivno. Vladao je i optimizam da će Vijeće EU donijeti odluku o početku pregovora s BiH do kraja godine, međutim rokovi se produžuju.

Do sada su Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Slovenija, Austrija i još neke zemlje tražile da BiH dobije datum za početak pregovora, s obzirom na to da je jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja ima status kandidata, ali koja nije otpočela pregovore. S druge strane, neke zemlje su protiv toga da BiH dobije datum za početak pregovora, inzistirajući na tome da BiH prvo ispuni zadane uvjete.

Kako u utorak piše "Politico" pozivajući se na europske dužnosnike, Europska komisija podržala je otvaranje pristupnih pregovora s BiH.

Ovaj list navodi da "zeleno svjetlo" za BiH nije dobro prošlo među nekim diplomatima EU koji su ukazivali na nazadovanje BiH u pogledu vladavine prava. Kako se dodaje, oni su izrazili negodovanje za eventualno otvaranje pregovora s BiH jer ''kako bi onda mogli očekivati da druge zemlje kandidati marljivo provode svoje reforme''.

Kada je u pitanju odluka o datumu početka pregovora s BiH, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kaže kako se sada spominje ožujak iduće godine, naglasivši da bi našoj zemlji puno značilo da to ipak bude do kraja godine.

S obzirom na to da je kraj godine sve bliže, ostaje pitanje je li to dovoljno vremena da političari usvoje svih 14 ključnih prioriteta ili, s druge strane, pitanje početka pregovora naše zemlje ipak ovisi o opredijeljenosti zemalja članica žele li našu zemlju u svojoj obitelji.

Konačnu odluku o eventualnom otvaranju pregovora s BiH donosi Vijeće EU koje će zasjedati polovicom prosinca. Uoči tog sastanka visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell okupit će u Bruxellesu lidere zapadnog Balkana.

Podsjetimo, Bosna i Hercegovina je krajem prošle godine dobila status kandidata, iako nije ispunila prioritete koji su pred nju postavljeni. Prema mišljenjima nekih analitičara, Europska unija tada se vodila geopolitičkim dešavanjima u svijetu više nego što je BiH doista zaslužila status kandidata.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i njenih 26 kolega sastaju se jutros kako bi razgovarali o napretku koji su Ukrajina i devet drugih zemalja, među kojima i Bosna i Hercegovina, postigle u svojim nastojanjima da se pridruže EU, piše Politico.eu.

Šefovi kabineta komesara, koji su se u ponedeljak okupili na nedeljnom koordinacionom sastanku Hebdo, već su se složili oko velikih pitanja koja će biti obuhvaćena u današnjem izveštaju o proširenju: Oni će preporučiti liderima EU da otvore pregovore o pridruživanju sa Ukrajinom i Moldavijom — pod uslovima da te zemlje vrše reforme vladavine zakona, rekli su zvaničnici za Playbook.

Oni će također preporučiti vladama EU da Gruziji dodijele status kandidata, rekla su dva zvaničnika.

Sarajevo zadržava dah

Međutim, šefovi kabineta nisu uspjeli da se dogovore da li će otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom, rekli su zvaničnici, dodajući da će komesari danas morati odlučiti da li će Sarajevu ispuniti istu želju kao Kijevu i Kišinjevu — ili će preporučiti otvaranje pregovora u nekoj kasnijoj fazi, sve dok se provedu reforme o vladavini prava.

Glasine da će Komisija dati zeleno svjetlo Sarajevu izazvale su pometnju među nekoliko zemalja EU, koje su tvrdile da je nazadovala u pogledu vladavine prava i demokratskih principa.

Sa druge strane, neki zvaničnici su rekli da bi Komisija mogla biti optužena za dvostruke standarde ako bi otvorila pregovore o pridruživanju s Kijevom, ali ne i sa Sarajevom.

Iako ni Kijev ni Sarajevo nisu spremni kada je riječ o vladavini prava i transparentnim vlastima, diplomate su napomenule da, dok je Ukrajina uložila napore da se približi standardima EU, situacija u Bosni i Hercegovini se pogoršala i stoga ne treba biti nagrađena.