Dosta polemike pokrenulo se nakon objavljivanja Izvještaja o napretku naše zemlje i informacije da je mart naredni termin za konkretniju priču o ispunjavanju 14 uvjeta za pristup Evropskoj uniji.

Javnost je podijeljena. Jedni ovo vide kao dokaz napretka, a drugi upravo suprotno, da nikakvog napretka nije bilo. Vlast sada treba zbiti redove i pokušati u narednim mjesecima ispuniti traženo. Tu su i teške teme gdje će neko morati popustiti. Sve to je analizirao Sead Numanović, urednik portala Politički.ba za Hayat TV.

"Vidimo da se na svaki način pokušava nametnuti jedno dogovoreno rješenje na nivou lidera Trojke i HDZ-a. To je rješenje koje možda nije loše, ali meni nije logično da u Ustavnom sudu sjedi čovjek koji ne zna napisati običnu presudu. Ovo je politička stvar. Radi se o odluci koja će u narednih 25 godina opredijeliti ko će sjediti u Ustavnom sudu. Naravno da se vodi žustra politička borba. Ako ovo imenovanje prođe onako kako je zacrtao Dragan Čović, to će biti kršenje zakona", rekao je Numanović.

Kako se navodi, Bosna i Hercegovina se u srijedu dodatno primakla evropskoj porodici. Čini se da je sve ostalo kako je i bilo i da bi u martu mogli biti pametniji. Numanović smatra da ovo nije kraj puta.

"To je ulazak u još jednu neizvijesnost. Mi smo u srijedu dobili jedan uslovan mig iz Evropske komisije da bismo mogli u budućnosti dobiti otvaranje pregovora. Evropska komisija je napravila odluku u minut do 12. Sada Evropska komisija je našla rješenje da će oni pregovore otvoriti sa BiH kada ona dobije određeni nivo saradnje i provođenja reformi koje EU traži. Mi ne znamo koje su to reforme. Odluka je bila takva kakva jeste. Evropsko vijeće će 14. i 15. decembra imati na dnevnom redu izvještaj Evropske komisije o proširenju i dati svoj sud. Makedonija je 10 puta odbijena. Kosovo je najmanje 10 puta odbijeno. U međuvremenu je Makedonija promijenila ime. Makedonija i danas tapka u mjestu. Turska već 24 godine pregovara sa EU. To što je bilo u srijedu je dobra poruka za BiH, ali nije nikakav iskorak. Odluke se tek trebaju donijeti i u Briselu i u evropskim državama, a posebno se mora raditi u BiH. Tu me najviše strah", ističe Numanović.

Bosna i Hercegovina poprilično je podijelila EU. Neke zemlje, poput Njemačke, Nizozemske ili Francuske, imale su tvrđi stav prema BiH za razliku od Moldavije ili Ukrajine. Numanović se osvrnuo na to zašto je to tako.

"Podjeljenost je prirodna stvar za EU. EU ima 27, a BiH 3 konstituciona naroda. Tih 27 naroda ima pravo vitalnog nacionalnog interesa i veta. Mađarska je najavila da će blokirati odluku o dodjeljivanju počekta pregovora sa Ukrajinom. Orban je rekao da nije njegova namjera da se on cjenka. EU je obustavila Mađarskoj 20 milijardi eura. Orban traži te pare jer smatra da su njegove. Neće da čuje o pregovorima. Blokade su prirodna stvar. Makedonija je čekala 11 godina odobravanje pregovora. Sada je blokirana jer Bugarska ne da da napreduje sve dok ne ugradi bugarsku nacionalnu manjinu u Ustav. Imamo jednu apsurdnu situaciju. Makedonija godinama pati", govori Numanović.

Oliver Varhelji govorio je o velikim količinama novca kojim EU želi integrisati ovaj dio svijeta i ubrzati reforme. Numanović se dotakao toga može li to biti motivacija da se ozbiljnije krene naprijed.

"Dodik želi pare. On nema para. Njemu trebaju pare. Kada je predsjednica Evropske komisije bila u regionu, ona je u Skoplju objasnila da je jedan od ključnih preduslova da se može primirisati tim parama, prihvatanje tri sporazuma mobilnosti iz berlinskog procesa. Sve države su ratificirale sva tri sporazuma. BiH nije. Mi smo prihvatili da u procedure uvrstimo u Parlament dva sporazuma. Treći koji je krucijalni, koji govori o slobodi kretanja građana, Dodik ne da. Taoci smo kampanje koju Dodik vodi. Dodik je upao u svoju klopku", naglašava Numanović.