Izrael je objavio da se zadužio približno 30 milijardi šekela (7,8 milijardi dolara) od 7. oktobra, kada je započeo napade na blokirani Pojas Gaze, javlja Anadolu.

Prema brojkama koje je objavilo izraelsko Ministarstvo finansija, od 7. oktobra posuđeno je približno 8 milijardi dolara, od čega je više od polovine (16 milijardi izraelskih šekela) u dolarima.

Ministarstvo finansija nabavilo je još 3,7 milijardi šekela (oko milijardu dolara) s domaćeg tržišta na jučer održanoj sedmičnoj aukciji obveznica.

Navedeno je kako je zaduživanje omogućilo mogućnosti finansiranja Izraela da u potpunosti i optimalno finansira sve potrebe vlade.

U Izraelu, budžetski deficit, koji je u septembru iznosio 4,6 milijardi šekela, porastao je u oktobru na 22,9 milijardi šekela, kako zbog velike javne potrošnje, tako i zbog usporavanja privrede. Ovakva situacija povećala je budžetski deficit u posljednjih 12 mjeseci na 2,6 posto.

Izrael je ušao u period intenzivne potrošnje nakon što je 7. oktobra ušao u ratno stanje. Premijer Benjamin Netanyahu najavio je da je "naložio da se otvore slavine".

Nasuprot tome, guverner Banke Izraela Amir Yaron naglasio je potrebu za uravnoteženim pristupom između podrške privredi i održavanja zdrave finansijske pozicije.

Izraelski budžet bio je opterećen mnogim troškovima, kao što su troškovi vojske koja je neprestano napadala Gazu, oslobađanje od poreza za oko 350.000 rezervnih vojnika, dodatna finansijska podrška, poreske olakšice i smještaj za evakuisane iz zona sukoba. Povlačenje rezervista iz radne snage i aktivna potrošnja također su oslabili proizvodnu i ekonomsku mobilnost.

Izraelski ekonomski list "Calcalist" piše da će ukupni troškovi rata premašiti približno 51 milijardu dolara.

Šekel, koji je ušao u opadajući trend prema dolaru, pao je na najniži nivo u posljednjih 10 godina.

Izraelske devizne rezerve su se smanjile jer je Banka Izraela pokušala da zaštiti valutu zemlje.

Prema podacima Centralne banke, rezerve su smanjene za 7,3 milijarde dolara na 191,2 milijarde dolara.

Osim toga, objavljeno je da su porezni prihodi Izraela također smanjeni zbog usporavanja ekonomije.

Međunarodna agencija za kreditni rejting Standard & Poor's (S&P) 25. oktobra potvrdila kreditni rejting Izraela kao "AA-", promijenila je izglede za rejting sa "stabilnih" na "negativne" zbog geopolitičkih rizika.

Fitch Ratings je početkom prošle sedmice objavio da je izraelski kreditni rejting "A+" stavio na negativan nadzor zbog geopolitičkih rizika.

Moody's je također 20. oktobra objavio da preispituje izraelski kreditni rejting "A1" radi mogućeg smanjenja.

Procijenjeno je da će dodatni izdaci Izraela i usporavanje ekonomije dovesti do povećanja budžetskog deficita za 2023. godinu.