Nova knjiga čiji je cilj "razotkrivanje klase milijardera" tvrdi da suosnivač Microsofta, Bill Gates, ulaganjima u patentirana gnojiva, lažno meso i američka poljoprivredna zemljišta ne spašava planet, već obogaćuje svoj bankovni račun.

"Controligarchs", koji na police stiže u utorak, ispituje milijardere poput Billa Gatesa i kako njihovo bogatstvo kontrolira poluge moći koje dominiraju svakodnevnim životom prosječnih Amerikanaca, piše New York Post.

Pisac i istraživački novinar Seamus Bruner - koji je vodio timove čija su otkrića potaknula brojne istrage FBI-a i kongresne istrage obitelji Clinton i Biden - kaže da je njegovo istraživanje otkrilo Gatesove napore da kupi američku poljoprivredna zemljišta i uloži u sintetičke mliječne proizvode i meso uzgojeno u laboratoriju pod krinkom sprječavanja klimatskih promjena.

U tom procesu, kaže Bruner, Gates čini više kako bi napuhao svoju neto vrijednost nego eliminirao emisije ugljikovog dioksida.

"Učinkoviti monopol"

"Prvo je bilo patentirano sjeme i patentirano gnojivo, a sada patentiraju zamjene za meso. Zabrana bi omogućila učinkovite monopole alternativnim proteinskim firmama i pogodovala investitorima kao što su Bill Gates, Jeff Bezos, Mark Zuckerberg, pa čak i BlackRock. Lažno meso? Stvar je kontrole tržišta hrane, a ne spašavanjem planeta", rekao je Bruner u intervjuu za Fox News Digital.

Jedno poglavlje knjige usredotočuje se na "rat protiv poljoprivrednika" i tvrdi da tehnološki divovi poput Gatesa monopoliziraju opskrbu hranom u zemlji.

"Preuzimanje prehrambenog sistema, poput mnogih drugih kontrolnih shema, započelo je s Rockefellerima, a unaprijedio ga je Bill Gates. Poput većine njihovih monopola - od nafte do softvera i na kraju biotehnologije - preuzimanje hrane se svodi na kontrolu intelektualnog vlasništva proizvodnje hrane putem autorskih prava i patenata,” stoji u knjizi.

Bruner podcrtava Gatesovu povezanost sa "Zelenom revolucijom" - nizom poljoprivrednih napredaka koje je omogućilo istraživanje i dizajn koje je financirao Rockefeller 1940-ih kako bi se pomoglo u rješavanju krize siromaštva i gladi u to vrijeme.

"Zelena revolucija bila je istodobno dokaz da se problemi poput siromaštva i gladi mogu riješiti ljudskim inovacijama i da rješenja, poput genetski modificiranih usjeva otpornih na pesticide, mogu predstavljati nove probleme poput onečišćenja, iscrpljenosti resursa i konsolidacije malih poljoprivrednika i farmi u obiteljskom vlasništvu u divovske farme pod kontrolom korporacija", stoji.

"Ali umjesto da preuzmu odgovornost za nove probleme, Rockefelleri su preuzeli sve zasluge za obilje usjeva dok su za nove probleme okrivili zgodnog žrtvenog jarca - klimatske promjene", piše Bruner.

"Sada, ‘Controligarsi‘ tvrde da mogu riješiti klimatsku krizu s novim patentiranim čudesnim proizvodima uz pomoć kojih slučajno postaju još bogatiji i, još jednom, na štetu malih neovisnih poljoprivrednika", dodaje.

Bruner dokumentira bijes farmera diljem svijeta nakon pokušaja da se zabrane tradicionalnija i pristupačnija gnojiva za usjeve i napominje da su ograničenja na tradicionalna gnojiva za koja su farmeri rekli da će ih dovesti do bankrota uvedena tek "nakon što su Gates i njegovi prijatelji zaštitili intelektualno vlasništvo za zamjenska gnojiva".

Bruner nastavlja da je "više od desetljeća, dok je ciljao na industriju gnojiva, Bill Gates također tiho kupovao velike dijelove američkog poljoprivrednog zemljišta."

"Sve u svemu, Gates je potrošio više od milijardu dolara na kupnju farmi i tehnologije usklađene s Agendom 2030", kaže Bruner. Agenda 2030 inicijativa je Ujedinjenih naroda čiji je cilj "uklanjanje ekstremnog siromaštva, smanjenje nejednakosti i zaštita planeta".

"Kada Gates kupuje desetke tisuća hektara, on ne kupuje samo zemlju – on također kupuje prava na vodu ispod zemlje. Osim farmi (i navodnjavanja) i gnojiva, Gates je tražio znatne interese u vodi i pročišćavanju vode — što je ključna komponenta kada se želi kontrolirati poljoprivredna industrija", primjećuje Bruner.

Sintetičko meso

Drugi dio knjige upozorava da su Gatesova sljedeća meta firme za sintetičko meso poput Beyond Meat i Impossible Foods, koje su zaštitile više od dvadeset patenata za svoje lažne mesne (i lažne mliječne) proizvode i imaju više od 100 patenata na čekanju. Gates je već uložio milione u takve firme, iako široki potrošači još nisu oduševljeni tim proizvodima.

Bruner primjećuje da Gatesov napad na tržište lažnog mesa dolazi u trenutku kada je Microsoftov izumitelj upozorio da nadutost kod krava značajno pridonosi klimatskim promjenama.

"I ne bi trebalo biti iznenađenje da dok se od seljaka očekuje da jedu fermentirane gljive, meso uzgojeno u laboratoriju i mliječni shake od crva, ‘Controligarsi‘ – sa svojim privatnim kuharima – nemaju namjeru učiniti isto", kaže Bruner.

"Poznato je da Bill Gates i Warren Buffett vole jesti goveđe hamburgere i odreske kada Gates posjećuje svog mentora u Omahi. Zuckerberg voli dimljena goveđa prsa i pečena svinjska rebarca (od pravih krava i svinja) i kaže da je meso ‘duplo bolje kada ‘lovite životinju za sebe‘", piše Bruner.