STRUČNJAK ZA SIGURNOST AHMED KICO: Zbog Helezovih navoda o paravojnim kampovima u RS-u državne institucije bi se trebale obratiti EUFOR-u…

Da sjednica treba biti održana, slaže se i član Zajedničke komisije Safet Softić.

  • Politika

  • 25. Nov. 2023  

  • 1

Izjava ministra odbrane BiH bit će tema sljedeće redovne sjednice Zajedničke komisije za nadzor nad radom OSA-e pri državnom Parlamentu. To je za RSE potvrdio Ilija Cvitanović, predsjednik Komisije, navodeći da će sjednica biti održana u narednih 15 dana.

Cvitanović, inače lider Hrvatske demokratske zajednice 1990., kaže da je u "stalnom kontaktu" sa direktorom OSA-e, te da nema dokaza za Helezove tvrdnje o vojnim kampovima u RS-u.

"Ne postoje nikakvi pokazatelji da postoje takve aktivnosti kako je gospodin Helez to javno izjavio. Ali, u zadnje vrijeme se često pojavljuje da političari daju neozbiljne izjave koje uznemiruju javnost, koje tjeraju strah ljudima koji žive na pojedinim područjima, pogotovo tim povratničkim područjima na koja se i odnosila izjava gospodina Heleza", rekao je Cvitanović za RSE.

On je pozvao na uzdržavanje od, kako je rekao, "populističkih" izjava o vojnim kampovima, ali i o terorističkim ćelijama u BiH.

"Bosna i Hercegovina je u ovom trenutku vrlo sigurna država, sa ozbiljnim institucijama koje mogu odgovoriti svakom izazovu koji može biti produkt ovih geopolitičkih događanja, kako agresije Rusije na Ukrajinu i nemira na Bliskom Istoku", rekao je Cvitanović.

Da sjednica treba biti održana, slaže se i član Zajedničke komisije Safet Softić (SDA).

"Mislim da nije moguće da prođe (postojanje vojnih kampova) ispod radara, samo nismo mi sjednicu imali od vremena kada je ministar dao tu izjavu do danas. Mislim da je tako nešto sigurno bilo u obuhvatu OSA-e, kao njena djelatnost. Ne mogu sad neku autentičnost potvrditi svega toga, ali ako je to zaista tačno, mislim da je to OSA sasvim sigurno morala da zna", rekao je Softić za RSE.

Istovremeno, na pitanje RSE da prokomentariše Helezovu izjavu, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković (Narod i pravda) izjavio je kako "više vjeruje" kolegi ministru obrane Zukanu Helezu da u BiH ima ruskih kampova nego pismu parlamentaraca iz Banjaluke da u BiH ima mudžahedinskih kampova.

"Svaki od navoda se mora provjeriti", kazao je Konaković, dodavši da Bosna i Hercegovina "mora institucionalno reagirati kako bi se zaustavili svi radikalni potezi koji bi naštetili našem evropskom putu".

Inače, 12. novembra je grupa poslanika u Parlamentu Bosne i Hercegovine iz entiteta Republika Srpska, pisala američkom Kongresu i Evropskom parlamentu, navodeći da je BiH "već dugo utočište radikalnih islamista".

Grupa poslanika iz entiteta Federacija BiH potom je na iste adrese poslala pismo u kojem su naveli "da najveću prijetnju miru u BiH ne predstavlja izmišljeni 'vjerski radikalizam', već radnje i akcije funkcionera SNSD-a od kojih je većina, na čelu sa Miloradom Dodikom, na crnoj listi SAD-a i Velike Britanije".

 

Bez detaljne provjere nadležnih obavještajnih i bezbjednosnih institucija teško je reći da li vojni kampovi postoje ili ne postoje u RS, ocjenjuje za RSE Ahmed Kico, stručnjak za bezbjednost.

U provjeru, po njegovim riječima, trebali bi biti uključeni, pored OSA-e i Granična policija, te državna Agencija za istrage i zaštitu (SIPA). Sve prikupljene podatke bi potom, po njegovom mišljenju trebala razmotriti i Zajednička komisija za nadzor nad OBA BiH.

„Helez, ne znam odakle mu takve informacije, u svakom slučaju je obavezan da odgovara za ono što izjavi. Možda je on dobio neke informacije od nekoga, ja to ne znam, ali nadležne institucije trebaju da istraže da li se pojavljuju neke informacije o tome. Teško je o tome razgovarati, ako nemate validnih i dostojnih informacija", rekao je Kico.

Svakako bi, dodaje on, bilo dobro i da se državne institucije obrate EUFOR-u.

"Sve institucije i agencije i državne i entitetske, trebaju se suprotstavljati paravnojnim, paraobavještajnim aktivnostima, pogotovo ako se vrši obuka, opremanje i tako dalje. To je direktno podrivanje sigurnosti Bosne i Hercegovine i dovođenje u pitanje sigurnosti, ne samo BiH, nego regiona Zapadanog Balkana", ocjenjuje Kico.

Pitanje sigurnosti je najvažnije pitanje za sve povratnike u BiH, a naročito onima uz rijeku Drinu, ocjenjuje muftija goraždanski Remzija Pitić.

Navodi kako "postojanje grupa i kampova u kojima se neke grupe okupljaju nije nepoznata stvar", ali da je to pitanje u nadležnosti bezbjednosnih agencija koje se time trebaju baviti.

Sa druge strane, Emir Pavica se u rodnu Rogaticu vratio 2004. godine, gdje trenutno radi u opštinskim strukturama.

Kaže da se kroz rad u lokalnoj zajednici nije susreo sa bilo kakvim tvrdnjama o vojnim kampovima oko Rogatice.

"Na opštini Rogatica nikad, ama baš nikad niti je bilo sličnih incidenata, a kamoli da ima nekakav vojni kamp. Strogo demantujem to", rekao je Pavica.

I Izet Spahić, jedini bošnjački odbornik u Opštini Foča, kaže da nema saznanja o vojnim kampovima na planini Maglić u toj opštini.

"Dakle, ja nikada na tu temu ni sa kim nisam razgovarao", rekao je Spahić.

Na području Opštine Foča od prijeratnih oko 17.000 stanovnika bošnjačke nacionalnosti, prema popisu stanovništva iz 2013. godine trenutno živi nešto više od 1.200 Bošnjaka.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...