Američki su znanstvenici možda otkrili zbog čega neke ljude zaboli glava već nakon konzumacije male količine crvenog vina, premda se sa sličnim problemom ne susreću pri konzumaciji ostalih vrsta alkohola, piše BBC.

Tim s Kalifornijskog univerziteta kaže da je razlog tome spoj prisutan u crnome grožđu koji može utjecati na razgradnju alkohola u organizmu. Riječ je o antioksidansu ili flavanolu, spoju poznatom kao kvercetin, koji nalazimo u kožici grožđa.

Ako se grožđe uzgaja na prostoru s više sunca, tada ono proizvodi više kvercetina. To znači da bi za ljude sklonije glavobolji konzumacija skupljih, a ne jeftinijih crnih vina mogla predstavljati veći problem, kazao je BBC-ju jedan od istraživača, profesor Andrew Waterhouse.

Jeftine sorte grožđa uzgajaju se na velikim čokotima s više listova i ne dobivaju previše sunca, a visokokvalitetno grožđe dobiva se s trsova s manje lišća i izloženije je sunčevim ultraljubičastim zrakama. Velika pažnja pridaje se količini sunca koju grožđe dobiva da bi se unaprijedila kvaliteta vina, pojasnio je Waterhouse.

Mogući krivac

Nekoliko je pretpostavki o tom zbog čega se već pola sata nakon konzumiranja čak i manje količine crnog vina kod pojedinaca može pojaviti glavobolja.

Neki smatraju da su uzrok sulfiti - konzervansi koji se koriste za produženje roka trajanja i održavanje svježine vina, no obično je koncentracija sulfita veća u slađim vinima u odnosu na crvena.

Premda su neki ljudi alergični na sulfite i znaju da ih moraju izbjegavati, malo je dokaza po kojima su oni uzrok glavobolje. Drugi je mogući krivac histamin, koji se češće nalazi u crnim nego u bijelim ili rose vinima.

Histamin može prouzročiti proširenje krvnih žila u organizmu, što pak može potaknuti glavobolju. No ni za to nema pouzdanog dokaza.

Razgradnja

Razgradnja alkohola u organizmu odvija se u dva koraka - alkohol se pretvara u toksični spoj acetaldehid, a on zatim enzim za metaboliziranje alkohola (ALDH2) pretvara u neškodljivo sirće. Ako se posljednje ne dogodi, štetni acetaldehid gomila se i uzrokuje simptome.

Kad kvercetin uđe u krvotok, organizam ga pretvara u drukčiji oblik, koji se zove kvercetin glukuronid, kazao je Waterhouse. S obzirom na to da kvercetin glukuronid ometa enzim koji pomaže u razgradnji alkohola, može prouzročiti nakupljanje kemikalije koja se zove acetaldehid, a to opet može rezultirati mučninom i glavoboljom.

Znanstvenici kažu da se slično zbiva i pri pojavi glavobolje nakon konzumacije crnog vina jer su u laboratoriju dokazali da kvercetin može posredno blokirati rad ALDH2.

No kvercetin je problematičan samo kad se miješa s alkoholom, kažu znanstvenici koji su rezultate studije objavili u časopisu Scientific Reports.

Taj spoj nalazimo i u mnogim drugim vrstama voća i povrća, a dostupan je i kao suplement jer djeluje protuupalno i samostalno ne izaziva glavobolje.

Istraživači tek trebaju dokazatitvu teoriju na ljudima.

Jednostavno ispitivanje moglo bi se provesti tako što bi se dobrovoljcima sklonima glavobolji od crnog vina dao suplement kvercetina ili placebo uz čašu votke.

Konačno smo na pravome putu da objasnimo ovaj hiljadugodišnji misterij. Sljedeći je korak znanstveno ispitivanje na ljudima u kojih se javljaju takve glavobolje, rekao je jedan od autora istraživanja, profesor na Kalifornijskom univerzitetu i neurolog Morris Levin.