U nastojanju da kvantificiraju utjecaj zelenih površina na čovjeka na staničnoj razini, znanstvenici s američkog Državnog univerziteta Sjeverne Karoline proveli su studiju u kojoj je sudjelovalo 7827 osoba. Rezultati tog istraživanja su otkrili da oni koji žive u područjima bogatim parkovima i vegetacijom pokazuju duže telomere (zvršetke kromosoma), koji su povezani s dužim životom.

Univerzalna priroda rezultata

Rezultati su bili jednaki bez obzira na rasu, ekonomski status, jesu li pili ili pušači, naglašava socijalni ekolog Aaron Hipp, ističući univerzalnu prirodu istraživanog učinka zelenih površina na čovjeka.

Telomeri, ponavljajuće sekcije DNK na krajevima kromosoma, ključni su markeri biološke starosti, odražavajući trošenje stanice. Prema Scottu Ogletreeju, geoprostornom analitičaru Univerziteta u Edinburghu, varijable poput stresa utječu na stopu skraćivanja telomera. Studija pokazuje da zelene površine igraju značajnu ulogu u ublažavanju stresa i poboljšanju cjelokupnog zdravlja.

Iako priznaje dobro utvrđene prednosti zelenih površina, istraživanje također naglašava negativan utjecaj faktora okoliša poput onečišćenja zraka. Kada se uzmu u obzir ti faktori rizika, pozitivni učinci zelenih površina se smanjuju. Osim toga, studija baca svjetlo na rasne razlike, otkrivajući da bijelci nastanjuju zelenija područja, često s nižom rasnom ili etničkom raznolikošću.

Međutim, studija napominje da zelene površine same po sebi ne mogu riješiti sistemske probleme poput rasizma i ekonomske segregacije. Hipp naglašava potrebu suočavanja s ekološkim izazovima povezanim sa sustavnim rasizmom.

Stvaranje zelenih površina u zajednici je važno, ali jednako je ključno, ili još presudnije, da se pozabavimo štetama okoliša, posebno onima koje su povezane sa sistmskim rasizmom, kaže Hipp.

Veza s prirodom važna za zdravlje

Istraživanje, koje je objavljeno u časopisu Science of the Total Environment, naglašava važnost ponovnog povezivanja čovjeka s prirodom, čak i u gradskim četvrtima u kojima nedostaje zelenih površina. Pad interakcije s prirodom, povezan sa šestim masovnim izumiranjem, ima neposredne zdravstvene posljedice. Studija stoga upozorava na opasnost koju prekid veze s prirodom predstavlja za buduće zdravlje.

Prepoznajući šire društvene implikacije, znanstvenici ističu vrijednost zelenih površina za zajednice, ali naglašavaju potrebu za sveobuhvatnim rješavanjem izazova okoliša. Studija poziva na rješavanje pitanja kao što su sistemski rasizam i ekološka pravda kako bi se maksimizirale prednosti zelenih površina za opću dobrobit.