Demokratski savez Hrvata u Vojvodini na svom je Facebook profilu objavio komentar na izbore održane u nedjelju, 17. prosinca, u Narodnoj Skupštini Republike Srbije i Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine.

Napisali su kako ih sve ono što se događa oko izbora podsjeća na takozvani „crnogorski scenarij“, kada je tijekom parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2020. godine na isti način osujećen uspjeh izbornog djelovanja Hrvatske građanske inicijative, stranke koja je vodila sve pozitivne procese u hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori.

Njihovu objavu prenosimo u cijelosti:

Izbori, koji su održani 17. prosinca 2023. za zastupnike u Narodnoj Skupštini Republike Srbije i Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine, još uvijek su u procesu postizbornih radnji, prebrojavaju se glasovi, govori se o raspodjeli zastupničkih mandata, pojedine liste se nadaju još uvijek eventualnom prelasku cenzusa, upućuju se tužbe izbornim povjerenstvima, bilježe se kontraverze…

Demokratski savez Hrvata u Vojvodini je nastupio kao dio koalicije Ujedinjeni za pravdu, zajedno sa Strankom pravde i pomirenja ovdašnjih Bošnjaka, ostao je bez zastupnika u Skupštini Republike Srbije i Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine. Pa ipak, DSHV je očitovao visok mobilizacijski potencijal svojih članova i simpatizera, kvalitetno uradio sve potrebne predizborne radnje i vodio vidljivu i afirmativnu kampanju, do sada najbogatiju i najkvalitetniju. No, to nije bilo dovoljno.

Ovoga puta ukazat ćemo na sljedeću simptomatičnu pojavu – neposredno pred izbore formirana je „fantomska“ koalicija „Zajedno za budućnost i razvoj – koalicija za mir i toleranciju“, sastavljena od čak trinaest stranaka nepoznatih u manjinskoj javnosti, koju je predvodio nekada visoki dužnosnik SPP-a Jahja Fehratović, a čija je članica, nimalo začudno, i Demokratska zajednica Hrvata. Za ovu „hrvatsku“ stranku poznato je od ranije kako se aktivira uvijek tik pred izbore, nepoznato joj je članstvo, nikada ne objavljuje fotografije sa sastanaka vodstva, a u javnosti se nikada ne očituje o problemima s kojima se suočava hrvatska zajednica, već se isključivo bavi besmislenim kritikama vodstva zajednice, osobito DSHV-a, i svih pozitivnih procesa. Ono što je karakteristično za ovu stranku jeste to što cijeli izborni proces nije vodila kampanju niti u jednoj lokalnoj zajednici u kojoj Hrvati žive u većem broju niti je imala ozbiljniju vidljivost u javnosti.

To je, čini se, posljedica činjenice da nema uporišta među Hrvatima, što potvrđuje činjenica da je spomenuta koalicija najveći dio potpisa za kandidiranje svoje izborne liste prikupljala u općinama i gradovima u kojima gotovo da i nema Hrvata i Bošnjaka (sic!). Istodobno, u rijetkim medijskim nastupima, od kojih je zbog nebitnosti najčudniji istup u specijalnom predizbornom prilogu HRT-a iz Subotice, jedina vidljiva hrvatska osobnost iz DZH-a bio je dopredsjednik Tomislav Stantić, koji ih je koristio kako bi se obračunavao s DSHV-om i kritizirao politiku hrvatskih manjinskih institucija, čiji je DSHV okosnica.

Logično pitanje koje se nameće jeste što je bila svrha, ničim izazvanog predizbornog, djelovanja ove „hrvatske“ „stranke“, kao dijela „manjinske“ izborne liste koja je potpise skupljala u nekoliko okruga u Centralnoj Srbiji a glasove tražila u Vojvodini bez kampanje među hrvatskom zajednicom. Smutiti puk? Biti kukavičjim jajetom? Generiranjem poruka političkog neprijateljstva demotivirati dio birača među Hrvatima? Je li tomu služila, istina neizravna, i ne toliko intenzivna kao u ranijim procesima, podrška pojedinih svećenika Katoličke crkve ovoj grupaciji? Na koncu, ali najvažnije, je li cilj njihova djelovanja oslabiti DSHV i osigurati to da Hrvati ne pređu cenzus?

Sve spomenuto veoma podsjeća na takozvani „crnogorski scenarij“, kada je tijekom parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2020. godine na isti način osujećen uspjeh izbornog djelovanja Hrvatske građanske inicijative, stranke koja je vodila sve pozitivne procese u hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori. Slično je i to da kadrovsku okosnicu kandidata DZH-a na izbornoj listi čini poznata jezgra urotnika, koji su u dosluhu s ključnim osobama u strukturi diplomata Republike Hrvatske u Srbiji, sinkrono i usuglašeno radili tijekom nekoliko godina kako na rušenju legitimnog vodstva ne samo DSHV-a nego i Hrvatskog nacionalnog vijeća te s polovičnim uspjehom ometali izborne aktivnosti.

Dakle, usporede li se ove dvije situacije s naglaskom trenutačno na ono čemu je bio izložen DSHV tijekom izbora koji su iza nas u Republici Srbiji, posve je jasna primjena scenarija stvaranja meteža radi usitnjavanja hrvatskih glasova, jednak onom kojem smo svjedočili u Crnoj Gori, budući da je broj osvojenih glasova te liste onaj koji je nedostajao koaliciji „Ujedinjeni za pravdu“ za dobivanje četvrtog zastupničkog mandata. Tko ne vjeruje, neka se s većom pozornošću posveti analizi metodologije i usporedbi djelovanja, iz vizure ostvarenog cilja – neosvajanja zastupničkog mandata, piše u objavi na Facebook profilu Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.