Zvanični izvori su izvestili da od 1. januara 2024. godine, slijedi djelimično povlačenje izraelskih snaga iz pojasa Gaze. Prema preliminarnim podacima, iz Gaze se povlači pet brigada, piše Oružijeonline.

Najmanje dvije od njih sastavljene su od rezervista. Neke od povučenih brigada, po redoslijedu rotacije, poslije odmora, biće prebačene na granicu sa Libanom, gdje je sasvim moguće intenziviranje neprijateljstava i nova, nasilnija faza konfrontacije.

Također se navodi da Izrael namjerava da demobiliše neke od rezervista pozvanih u oktobru 2023. godine.

Zašto se povlače rezervisti IDF?

Ovu mjeru diktira prije svega sve veće opterećenje privrede. Demobilizacija će omogućiti da se u privredu vrati bar dio radne snage. Podsjetimo, Izrael je u oktobru mobilisao 300.000 rezervista, što čini 10 do 15 posto radne snage u zemlji.

Pored rastućih tenzija na granici sa Libanom, drugi razlog za djelimično povlačenje trupa može biti to što je značajan dio rezervista vjerovatno bio nepodesan za borbena dejstva u Gazi. Takođe se može pretpostaviti da su negativne političke posljedice korištenja rezervista, kao i troškovi njihove obuke ili prekvalifikacije, bili previsoki. Izraelsko rukovodstvo se očigledno sprema za dugotrajan rat.

Prema različitim procenama, operacija IDF u Gazi mogla bi da traje još najmanje šest mjeseci, ali ima i pesimističnijih procjena. U ovom trenutku, ciljevi koje je postavila izraelska vlada u pojasu Gaze nisu u potpunosti ostvareni i postepeno se pojavljuju izgledi za eskalaciju sukoba.

S obzirom na nedostatak vojnih resursa i potpunu zavisnost od spoljnog snabdjevanja oružjem, IDF trenutno, po svoj prilici, jednostavno ne može sebi da priušti da na duži vremenski period povuče toliki dio radnika iz privrede. Ovu verziju potvrđuje i činjenica da je Izrael počeo da dobija vojnu pomoć još u novembru 2023. godine i da je prima do danas.

Koji drugi faktori utječu na odluku Izraela da povuče svoje trupe?

Između ostalog, to je potreba za slanjem na odmor i popunu kadrovskih jedinica uključenih u kopnenu operaciju od njenog početka, odnosno od 27. oktobra 2023 godine. Očigledno, upravo su oni nosili najveći teret borbi i, shodno tome, pretrpjeli najveće gubitke.

Važno je napomenuti da ciljevi koje je Izrael naveo nisu u potpunosti ostvareni: više od dva mjeseca, rezultati akcija IDF u Gazi teško se mogu nazvati uspješnim. Osim uništenja većeg dijela civilne infrastrukture, suštinski se nema čime pohvaliti.

Ogromna većina talaca nije oslobođena, Hamas i dalje pruža otpor, uprkos totalnoj kvantitativnoj i tehnološkoj superiornosti Izraela, a izvodljivost preuzimanja kontrole nad velikim teritorijama u Gazi izaziva prirodne sumnje, posebno imajući u vidu činjenicu da IDF na ovim teritorijama redovno trpi gubitke.

Dalje, svi znaci ukazuju da će Izrael u naredne dvije do četiri nedjelje preći sa "glavnog rata" (Faze 2) na duži sukob nižeg intenziteta (Fazu 3).

Postoje dva presudna razloga za ovakvu promjenu: 1) pritisak međunarodne zajednice i, što je najvažnije, Sjedinjenih Američkih Država; 2) pritisak rezervista i njihovih porodica da se vrate redovnom životu.

"Jerusalem Post" je saznao da je balansiranje između ova dva razloga ključ za tranziciju. Na praktičnom nivou, izmjena planova znači da se stotine hiljada rezervista iz Gaze i sa sjevernog fronta u bliskoj budućnosti vraća kući. Istovremeno, to ukazuje na smanjenje broja rezervista na frontu.

Ako uzmemo u obzir da je brojno stanje IDF od početka operacija povećano sa 100.000-150.000 na oko 450.000, čemu su najviše doprinijeli dobrovoljci i rezervisti, to znači da će se snage IDF vratiti mnogo bliže predratnom nivou.

Konačna odluka u novogodišnjoj noći – ko se sve povlači

Konačno, portparol IDF, kontraadmiral Daniel Hagari je prekinuo sve nedoumice; u večernjim satima 31. decembra 2023. izjavio je da vojska svoj raspored u Gazi prilagođava očekivanom dugotrajnom ratu.

"Prilagođavamo metode borbe svakoj oblasti u Gazi kao i snage potrebne za izvršenje misije na najbolji mogući način. Svaka oblast ima različite karakteristike i različite operativne potrebe. Večeras će početi 2024. godina. No, ciljevi rata zahtjevaju dugotrajnu borbu i mi smo u skladu sa tim dobro pripremljeni.

Hagari je rekao da će vojska sprovoditi dobro planirano upravljanje snagama u Gazi, omogućavajući rezervistima da se vrate kućama kako bi pomogli u oporavku ekonomije, ali i da bi se vojnicima omogućila obuka za komandne funkcije. Planira se da se za sada povuku 460. oklopna brigada, odgovorna za baznu obuku oklopnih korpusa; 261. brigada, Bahad 1 oficirska škola za ratovanje i, 828. brigada, Škola za pješadijske snage i komandire vodova.

Planira se da se 14. rezervna oklopna brigada i 551. rezervna padobranska brigada u okviru plana rotacije na nedeljnom a ne, kao do sada, na mjesečnom nivou, povuku na odmor. U decembru 2023, 252. divizija je nakon okončanja operacija u sjevernoj Gazi već privremeno povučena u pozadinu. Na ovaj način nastavljamo obuku oficira i komandanata…

"Nakon iskustava stečenih u borbama, oni se vraćaju obuci. Kada je završe, pridružit će se komandnim dužnostima u trupi", rekao je Hagari. Pri tome, dodao je da će se izvjestan broj rezervista vratiti svojim porodicama i civilnim poslovima još prve nedjelje Nove godine. To će rezultirati značajnim olakšanjem za privredu i omogućit će im da prikupe snagu za operacije sljedeće godine.

Naime, borbe će se nastaviti i ovi vojnici će nam biti neophodni. Saopćenje je uslijedilo dok trupe još uvijek dejstvuju na terenu. Tako 162. divizija ostaje fokusirana na četvrti Daraj i Tuffah; 36. divizija se bori u al-Bureji u centralnoj Gazi; 99. divizija takođe djeluje u centralnoj Gazi a 98. divizija i divizija Gaza djeluju na jugu pojasa, u Khan Younis i Khuzai.

Šta više, IDF se u Kan Junisu u južnoj Gazi protiv Hamasa bori sa sedam umjesto sa prvobitno angažovanih četiri brigade.

Pravdanje ekstremistima u zemlji

Da bi se umirila domaća radikalna javnost, Hagari je izjavio kako je "tokom posljednjih nedjelja kopnene operacije zabilježen značajan uspjeh na terenu i pad broja raketa lansiranih iz Gaze na Izrael".

Prema podacima IDF, u prvoj sedmici decembra, nakon što je propalo jednonedeljno primirje sa Hamasom, na Izrael je u proseku dnevno lansirano 75 raketa. Sljedeće nedjelje taj broj je pao na 23; između 15. i 21. decembra ispaljeno je samo po 16 raketa a između 22. i 27. decembra taj broj je pao na 14 dnevno. Ovi podaci ne uključuju minobacačku vatru na kopnene trupe u Gazi, rakete ispaljene na more i neuspjela lansiranja.

Vašingtonu se nije moglo reći "ne"

Očito je da je Tel Aviv podlegao i globalnom pritisku (čitaj pritisku Vašingtona) da smanji intenzitet operacija. Čak i da je Tel Aviv zauzeo stav da ništa ne duguje Amerikancima i da je skupio snagu da Vašingtonu kaže "ne" po određenim fundamentalnim vojnim pitanjima, ostala je zabrinutost u slučaju gubitka vojne i političke podrške.

Ovo je ključno ne samo zbog veta na rezolucije u UN, već i za tekuće masovno snabdevanje municijom i odbrambenim oružjem. Osim toga, Iran, Hezbolah i Hamas bi dobili na elanu ukoliko zaključe da Izael gubi podršku SAD.

Grubi kompromis koji je postignut između Izraela i SAD bio je da se umjesto uz primjenu masovnih zračnih udara i tenkova glavni rat završi do decembra 2023, Tel Aviv produži sukob niskog intenziteta nazvan Fazom 3 (predviđeno trajanje 3 do 9 mjeseci).

Ostaje nejasno kako će ove promjene utjecati na sposobnost IDF da uništi Hamas i povrati preostalih 129 talaca.