Piše: Dino Bajramović  

Valovi protesta protiv ekstremno desne stranke AfD - Alternativa za Njemačku, zapljusnuli su Njemačku. Jer, ako se sada Nijemci ne dignu, ko zna kad će. Sad je pravo vrijeme.

O političkoj krizi u Njemačkoj, koja je godinama tinjala, da bi sada i eruptirala, priča nam s lica mjesta, iz Kölna, Mehmed Smajić, novinar Deutsche Wellea.

Čini se da za kancelarka Angela Merkel za šesnaest godina svoje vladavine nije imala problema kao kancelar Olaf Scholz za dvije. „Mislim da problem zvani Alternativa za Njemačku (AfD) nije od jučer. Alternativa za Njemačku (AfD) je prisutna u njemačkom parlamentu, poznatom kao Bundestag, od 2017. godine. Dakle, u vrijeme kada je njemačka kancelarka bila Angela Merkel. Na parlamentarnim izborima te godine je AfD postala treća najveća stranka u Bundestagu, a od tada ima zastupnike u njemačkom parlamentu. Prvi vjetar u leđa je AfD dobio 2015. godine kada je Angela Merkel, bivša njemačka kancelarka, rekla "Wir schaffen das" ("Uspjet ćemo") u kontekstu migrantske krize koja je pogodila Evropu 2015. godine.

Izraz je postao poznat nakon što ga je Merkel koristila u nekoliko prigoda kako bi izrazila uvjerenje da će Njemačka i evropski narodi uspjeti nositi se s izazovima migrantske krize. Njena izjava odražava njenu viziju otvorenog pristupa humanitarnim izazovima. Međutim, istovremeno je izazvala različite reakcije i podijelila mišljenje unutar Njemačke i Evrope o upravljanju migrantskom krizom. Dakle, migrantska kriza te godine je dodatno ojačala AfD koji je protiv politike koju je vodila Angela Merkel“, kaže Mehmed Smajić.

MIŠLJENJA SU PODIJELJENA

Interesuje nas i kako je AfD uopšte prošao na prošlim izborima i koliko su blizu vlasti u pokrajinskim i gradskim strukturama, i gdje su najbliži? „Na parlamentarnim izborima u Njemačkoj održanim 26. septemba 2021. godine, Alternativa za Njemačku (AfD) nije postigla značajan uspjeh u poređenju sa prethodnim izborima 2017. godine. Prema rezultatima izbora 2021. godine, AfD je doživjela pad podrške. Osvojila je manji postotak glasova i manji broj zastupničkih mandata u Bundestagu. Nakon što je otkriveno da je u Potsdamu održan tajni sastanak na kojem su također sudjelovali članovi AfD-a i razgovarali o masovnom protjerivanju njemačkih državljana s migracijskom pozadinma, ogorčenje je ogromno. Međutim, prema istraživanjima javnog mnjenja, AfD je više nego ikada prije veoma jak u saveznim zemljama Brandenburgu, Saksen, Saksen-Anhalt i Turingija. Dakle, na istoku zemlje. AfD je zastupljen u skor svim parlamentima njemačkih saveznih zemalja, a najviše delagat imaju u Saskoj (35), Bavarskoj (32) i Hesenu (27).“

Stranka Afd zastupljena je u čitavoj Njemačkoj, ali, veli naš sagovornik, „nekako je najaktivnija i najprezentija na istoku Njemačke“: „U maloj zajednici Ragun-Jesnitc u saveznoj državi Saksen-Anhalt, političar iz stranke Alternativa za Njemačku (AfD), Hanes Lot, izabran je za novog gradonačelnika i on je prvi gradonačelnik iz te stranke u Njemačkoj. AfD je posebno jaka u područjima sa slabom infrastrukturom i istočnom dijelu Njemačke, gdje je postala druga najjača stranka u svim saveznim državama. Najslabije izborne rezultate stranka postiže na sjeveru i zapadu Njemačke.

Protesti protiv AfD-a i rasizma organizuju se, dakle, na sve strane Njemačke. U Kölnu se okupilo oko 30.000 ljudi. Mnogi su tražili i zabranu AfD-a. Prethodnih dana su se mase ljudi okupile i u Berlinu, Potsdamu i mnogim drugim gradovima.
„Mišljenja građana Njemačke o Alternativi za Njemačku (AfD) variraju. AfD je politička stranka koja se često identificira s desnim populizmom i konzervativizmom, te se stoga naiđe na raznolike reakcije unutar društva. Neki građani podržavaju AfD zbog njihovih stajališta o imigraciji, nacionalizmu, i kritike evropskih integracija.

Smatraju da AfD zastupa njihove interese i brani tradicionalne vrijednosti. S druge strane, postoji značajan broj građana koji su kritični prema stranci zbog njezinih stavova, smatrajući ih ekstremnima, posebno u kontekstu imigracije i pitanja identiteta. Međutim, više je onih koji se ne slažu sa stavovima AfD-a. Najbolji pokazatelju protesti koji se održavaju širom Njemačke. Recimo samo proteklog vikenda je na ulice u više gradova izašlo blizu dva miliona ljudi, a u akciju su se uključio veliki broj udruženja, organizacije, obje crkve i sportski klubovi“, kaže novinar Deutsche Wellea.

Mi to iz ove, bosanskohercegovačke perspektive, pričamo dalje sa Smajićem, gledamo otprilike ovako: kad god čitamo vijesti o političkoj ili ekonomskoj krizi u Njemačkoj, pitamo se da li je to uopšte moguće. Jer, Njemačka je vertikala i u političkom i u ekonomskom smislu za nas - demokratija, sloboda, uspjesi na sve strane, od fudbala do autoindustrije.

„To je logično pitanje jer za mnoge, posebno u BiH, Njemačka sinonim blagostanja i demokratije, što ustvari i jeste. Međutim, jaka podrška desnici i veliki protesti u Njemačkoj mogu imati različite uzroke i složene faktore koji utječu na politički i društveni pejzaž zemlje. Recimo ekonomske promjene. Ekonomske nejednakosti, gubitak radnih mjesta ili recimo inflacija mogu stvoriti nezadovoljstvo i pridonijeti jačanju desnih političkih opcija koje obećavaju rješenja za ekonomske izazove. Koje u stvari nemaju. Tu je, kao što sam i rekao i migracijsko pitanje. Neki građani zabrinuti su zbog promjena u društvenom sastavu i kulturi, što može pridonijeti podršci strankama koje se protive velikim migracijskim tokovima. Međutim, sva istraživanja potvrđuju da Njemačka ne može bez stranaca, odnosno bez radne snage iz inostranstva. Tu je i polarizacija političkog prostora jer polarizacija između tradicionalnih političkih struja može dovesti do traženja alternativa, a desne stranke često privlače one koji se osjećaju marginalizirano ili zanemareno od strane etabliranih političkih opcija“, ističe Mehmed Smajić.

Šefica AfD-a Alice Weidel je izjavila: „Ako pobijedimo, Njemačka ide na referendum o napuštanju EU.“ Mogu li pobijediti na narednim izborima? Jedan naš kolega kaže da će osvojiti 25 posto.

„U svakoj njemačkoj saveznoj zemlji AfD u trenutnim anketama pokazuje jaču podršku nego na posljednjim izborima. Prema najnovijem istraživanju od strane Infratest dimap-a, u saveznoj državi Baden-Virtemberg, Alternativa za Njemačku (AfD) udvostručuje svoju podršku sa 9,7 posto na prošlim izborima 2021. na sadašnjih 18 posto. Međutim, mislim da stranka neće biti najjača stranka na narednim parlamentarnim izborima. Trenutna popularnost, po mom mišljenju je šamar u lice aktuelnoj vladi i izraz nezadovoljstva sa semafor koalicijom. Tako da ne mogu zamisliti apsolutnu pobjedu na izborima“, odgovara na naše pitanje Smajić. 

KO JE ORGANIZIRAO, A KO POTICAO SASTANAK

Proteste je pokrenula objava istraživačke platforme „Korektiv“ o sastanku u Potsdamu na kojem su, između ostalih, sudjelovali i članovi AfD-a, Unije vrijednosti, Identitetskog pokreta, ali i utjecajni poduzetnici i desni ekstremisti. Razgovaralo se o tajnim planovima za izgon milijuna ljudi iz Njemačke, među kojima su tražitelji azila i Nijemci stranog podrijetla. Interesuju nas njihove osnovne teze.

„Martin Zelner, jedan od kreatora desno-ekstremnog 'Identitarnog pokreta', kako prenosi njemački list 'Korektiv', zagovarao je na tom sastanku ideju da bi tražitelji azila, stranci s pravom boravka, te čak i 'oni njemački državljani koji nisu asimilirani', trebali napustiti Njemačku. Ovaj koncept nazvan 'remigracija' nije nova inicijativa desnih ekstremista, već predstavlja plan za protjerivanje svih osoba s migrantskom pozadinom, uključujući i one s njemačkim državljanstvom koji ne odgovaraju viziji Njemačke prema viđenju desnih radikala. Nakon što je "Korektiv" objavio svoje istraživanje, AfD naglašava da stranka nije organizirala niti poticala ovaj sastanak u Potsdamu“, kaže Mehmed Smajić.

A da li je strane državljane strah?

„Veliki strah ne postoji. Njemačko društvo ima različite političke stavove, a mnogi građani i dalje podržavaju demokratske vrijednosti i pluralizam. U takvim situacijama, važno je podsticati dijalog, razumijevanje i zajedničko suočavanje s političkim izazovima kako bi se izbjegle polarizacija i podijeljenost. Međutim, događaji poput onog U Postdamu, mogu izazvati zabrinutost i nelagodu među stranim državljanima, posebno ako se politički diskurs usmjerava prema restriktivnim mjerama prema imigrantima ili strancima. Jačanje stranaka s desnim orijentacijama, poput AfD-a, može dovesti do osjećaja nesigurnosti kod određenih grupa stanovništva“.

Sada je najvažnije kako će se Vlada Olafa Scholza boriti protiv AfD-a.

„Ono što je prvo potrebno jeste jačanje vladajuće koalicije, odnosno rješavanje međusobnih svađa, pogotovo između liberala i zelenih. Također treba uvjeriti građane da tradicionalne stranke, ali i one na vlasti, imaju rješenja za aktuelne probleme. Međutim, i sam Scholz se suočava sa manjkom povjerenja. Agencija za ispitivanje javnog mnjenja Infratest-dimap navodi da je samo još 19 odsto birača zadovoljno Olafom Scholzom i od početka sprovođenja ovakve ankete 1997. ni jedan kancelar nije bio tako neomiljen. Ono na šta podsjećaju njemački mediji jeste da je tada kancelar bio demohrišćanin Helmut Kohl koji je godinu dana kasnije izgubio izbore“, zaključuje Mehmed Smajić.