U posljednje vrijeme u domaćoj javnosti često se govori da se američka politika u BiH, ali u regionu, mijenja ili da je već doživjela promjenu. Rijetko ko se usuđuje govoriti o intenzitetu promjene, ali poruke američkih zvaničnika koje dolaze gotovo na dnevnoj osnovi, svakako daju opravdanje za takve zaključke. 

Više od dvije godine poznavatelji prilika na Zapadnom Balkanu uočavaju povlaštenost Srbije u regionalnim odnosima od strane Washingtona, a onda je nedavno stigla vijest koja je sve izokrenula naopačke. Naime, početkom godine je američki State Department odobrio da se Kosovu prodaju antitenkovske rakete Javelin i prateća oprema po procjenjenoj vrijednosti od 75 miliona dolara.

U Bosni i Hercegovini na direktan i prijeteći ton iz američke ambasade smo do sada navikli. Ali, sada se taj rječnik proširio i na lidera HDZ-a Dragana Čovića, za kojeg su već svi bili spremni vjerovati da je postao miljenik američke politike. 

"Dogodilo se nekoliko pozitivnih stvari u posljednjih nekoliko mjeseci. Međutim, moramo naglasiti da su to promjene koje su uglavnom simboličke i retoričke. Još uvijek nekako čekamo na stvarne političke i materijale posljedice te promjene politike Sjedinjenih Država", kaže na početku razgovora za Slobodnu Bosnu jedan on najboljih poznavatelja američke politike prema Zapadnom Balkanu i Bosni i Hercegovini, politolog Jasmin Mujanović. 

AMERIKANCI SU SHVATILI DA SU POGRIJEŠILI

U te pozitivne događaje koji manifestiraju moguću promjenu kursa američke politike, Mujanović navodi nadlijetanje teritorije BiH od strane američkih aviona F16 povodom neustavnog "9 januara", pismo američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena šefu bh. diplomatije Elmedinu Konakoviću koje sadrži primjedbe na račun Dragan Čovića, te kritike iz američke ambasade na pokušaj izmjena izbornog zakona bez relevantnih izmjena Ustava BiH. 

"Mislim da je došlo do jednog momenta gdje su relevantni elementi unutar State departmena i administracije shvatili da način na koji su oni pristupili BiH, u kontekstu oktobra 2022. i percepcije koja se stvorila u tom momentu u velikom dijeli bh. javnosti, pogotovo ta ideja da je Amerika stala u odbranu interesa zvaničnog Zagreba odnosno HDZ-a, da je to bilo negativno za strateške interese SAD na Zapadnom Balkanu i da je sada došlo do neke vrste balansiranja.

Mi to također možemo vidjeti kroz neke promjene unutar sastava samog State Departmenta. Naprimjer, dolazak James O'Briena na jednu vrlo važnu funkciju i činjenica da je gospodin O'Brien u dobroj mjeri preuzeo bavljenje regionom, a podsjetit ću vas da on neko ko je manje više arhitekt teksta Dejtonskog mirovnog sporazuma pa detaljno razumije politička pitanja kako u BiH, tako i u regionu", naglašava Mujanović, ali ponovo upozorava da još uvijek nema argumenata koji bi potvrdili tezu o suštinskoj promjeni kursa.

"Daleko od toga da tvrdim da je došlo do neke suštinske političke promjene u Americi zbog jedne osobe u State departmentu, ali samo hoću da vam samo kažem koliko je ustavari fleksibilna ta američka politika. Ona se može mijenjati, ali također postoje neki strukturalni strateški ciljevi.

Možda je to teško shvatiti bosanskohercegovačkoj javnosti ali američka politika je čak i u administrativnom smislu izuzetno komplikovana i tu, čak i unutar samog State Departmenta i same administracije, imate hiljadu aktera koji se bave Zapadnim Balkanom - direktno ili sa margine. Svi oni imaju neka svoja tumačenja i svoje analize i tu uvijek postoji neka vrsta internog sukoba. Šta će to konkretno značiti u sljedećih nekoliko mjeseci, pogotovo što SAD sada ulazi u izbornu kampanu 2024. i što se tiče predsjedničkih izbora i što će tiče zakonodavnih tijela, to još uvijek ne znamo", smatra Mujanović. 

Naš sagovornik smatra da će veliki test kredibilnosti novog pravca, ako postoji, u američkoj politici biti upravo taj odnos prema, ne samo gospodinu Čoviću, već i prema zvaničnom Zagrebu.

"Ako se priča o ovoj navodnoj tranformaciji u američkoj politici time da je Dragan Čović primio jedno ružno pismo od Blinkena i ništa drugo se ne dogodi, pogotovo što se tiče odnosa Washingtona i Zagreba, mislim da ta orginalna percepcija koja je postojala među građanima BiH, a to je da postoji neka vrsta strateškog savezništva između SAD i Hrvatske povodom njihovih stavova u BiH, da će se to dodatno cementirati. Mislim da to nije u interesu SAD i nadam se da će biti dovoljno zrelosti unutar ove administracije da probaju nekako da poprave stvari", smatra Mujanović.

VELIKA ŠTETA JE VEĆ NAPRAVLJENA

Promjene na terenu koje se primjećuju u američkoj politici su pozitivne, kaže Mujanović, ali upozorava da je velika cijena već plaćena. 

"Najvažnija i najkonkretnija stvar je hoće li doći do iskrene, ne samo podrške, nego stvarne promjene u BiH što se tiče američkih stavova povodom centriranja presuda Evropskog suda za ljudska prava u dodatnoj ustavnoj evoluciji BiH.

Dakle, u oktobru 2022. došlo je do dodatnog cementiranja sektaškog koncepta zahvaljujući američkoj podršci OHR-u koji je faktički izvodio političke ciljeva HDZ-a, Dragana Čovića i Andreja Plenkovića. To je ono što sada ali i u buduće ima izuzetno važne suštinske i materijalne konsekvence za sve građane BiH.

Dakle, ako je stvarno došlo do neke nove politike što se tiče BiH i Zapadnog balkana, onda također moramo vidjeti neku vrstu suštinskog popravke ili odgovora ili makar neke vrste balansiranja u odnosu na ono što je urađeno u oktobru 2022. godine", zaključio je Mujanović. 

(S. Begović)