U decembru 2024. godine bit će tačno 15 godina kako je Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio presudu u predmetu „Sejdić-Finci“, prvu u nizu presuda kojima je utvrđeno postojanje sistemske diskriminacije u Ustavu Bosne i Hercegovine, kao i u nizu zakona koji Ustav koriste kao pravni osnov.

Nakon te presude, ESLJ je donio još niz presuda koji ukazuju na diskriminaciju prava birača u BiH, ali do dan-danas nijedna od presuda nije implementirana. Kako je u proteklom periodu među predstavnicima političkih partija bilo riječi i sastanaka o izmjenama Ustava BiH u cilju implementacije presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, "Slobodna Bosna" je kontaktirala apelante pred ESLJ za koje je sud utvrdio da im je prekršeno biračko pravo - Slavena Kovačevića, Azru Zornić, a sada i Dervu Sejdića, jednog od najpoznatijih boraca za prava manjina u Bosni i Hercegovini.

Schmidt im dao zeleno svjetlo da se ne bave presudama

Za „SB“ Sejdić ističe da prati vijesti o sastancima i dogovorima koliko mu vrijeme dozvoli.

„Što se tiče ove koalicije na državnom nivou i sastanka u Bakincima, ne znam jesu li išta dogovorili. Ja sam prokomentirao izjavu visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je rekao da daje političarima rok do kraja marta za izmjenu tehničkih dijelova Izbornog zakona. Čestitao sam Schmidtu, u smislu da je da dao zeleno svjetlo političarima da se ne moraju baviti sprovedbom presuda iz Strazbura“, prokomentirao je Sejdić.

Petnaestu godinu od neimplementiranje presude čiji je apelant, Sejdić nije optimističan da će postojeća garnitura političara nešto promijeniti.

„Bez obzira na to sjedili u opoziciji ili na vlasti, ne vjerujem da će išta uraditi. Njima to nije u interesu. Koliko god govorili da su za EU, neki od njih nisu sigurno. I to sam više puta govorio. Onog momenta kada, i ako ikad uđemo u EU, zaživjet će zakoni, a to njima ne odgovara jer bi u tom slučaju mnogi bili u zatvorima zbog raznoraznih kriminalnih i koruptivnih radnji“, rekao je Sejdić te se osvrnuo na posljednju presudu Suda BiH u aferi „Respiratori“.

„Ona je samo vrh ledenog brijega. Oni su samo deklarativno za EU, isto kao što su deklarativno za provedbu presuda. Međutim, ono što se u zraku nekako naslućuje je ono što je gospodin Konaković davno rekao – da Hrvatima treba omogućiti da biraju legitimnog predstavnika, i to me jako, neću reći plaši, ali čini zabrinutim, zato što sam ja imao direktan susret sa gospodinom Čovićem“, rekao je Sejdić za „SB“.

Čovićev prijedlog za sprovedbu presude

Sejdić se za naš portal prisjetio sastanka sa predsjednikom HDZ-a Draganom Čovićem u oktobru 2021. godine u njegovom kabinetu u zgradi Parlamenta BiH, dok je Čović bio jedan od zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda PBiH, kada su razgovarali o Sejdićevom prijedlogu Ustava i Izbornog zakona.

„Kada su u pitanju presude, sigurno se ne može mijenjati Izborni zakon a da se Ustav prije toga ne izmijeni, ili amandmanima uredi. I tad smo jedan drugom kazali svoje prijedloge, a Čović je iznio svoj, koji mi se činio da lebdi u zraku, da se biraju dva člana sa područja FBiH, a jedan sa područja RS-a, što je i sadašnji sistem, s tim da umjesto jedan Bošnjak, jedan Hrvat s područja FBiH, njegov prijedlog je bio da se za hrvatskog člana Predsjedništva s područja FBiH bira Hrvat i Ostali. I tako Bošnjak i Ostali, Srbin i Ostali. Što meni, za moj nivo razumijevanja, nije u skladu ni sa Konvencijom o ljudskim pravima ni u skladu sa presudom“, otkrio je Sejdić, te dodao da ga ne bi iznenadilo, s obzirom na to da je ulog veliki, kada bi taj prijedlog i zaživio, a on s njim ne bi bio sretan.

„Međutim, taj prijedlog može zaživjeti ukoliko dođe do izmjene Ustava. Kako se čini, naročito od političara u RS-u koji ne pristaju da se nijedan zarez u Ustavu mijenja, oni su zakovali Dejton kao Bibliju, on se neće mijenjati, a u Parlamentu BiH nema dvotrećinske većine koja bi išla u njegovu izmjenu“, prokomentirao je Sejdić.

Hrvatska ulaže mnogo da podrži Čovića

Na naš komentar da je potpuno jasno da našim političarima nisu u interesu sprovedbe presuda suda u Strazburu, no da ostaje nejasno zbog čega evropski zvaničnici i međunarodna zajednica ne insistiraju na njima kada i sami po tome kroje svoje politike, Sejdić je također dao komentar.

„EU je na vagi – i bi i ne bi uradila ono što se treba uraditi. U EU Republika Hrvatska čini velike napore i lobira da se ne desi građanska Bosna i Hercegovina, nego tri konstitutivna naroda i Ostali. Zadnja posjeta Plenkovića za vrijeme posjete Ursule von der Leyen to govori. I poslije tog sastanka visoki predstavnik je rekao da političari trebaju usvojiti tehničke izmjene Izbornog zakona do kraja marta, a posao oko provedbe presude, po njegovoj izjavi, je stvar politike i mnogo više vremena. Pa sam ga ja pitao u javnom otvorenom pismu – da li je malo 14 i da li ćemo čekati još 14 godina da bi se presude provele“, naveo je Sejdić te dodao da utjecaj Hrvatske i njenih europarlamentaraca koji svako malo vrše pritisak na Schmidta, što je jasno kroz izmjene izbora Doma naroda FBiH.

„I uopće poslije oktobarskih izbora 2022, sve govori da Hrvatska jako puno lobira da da podršku HDZ-u BiH, odnosno Draganu Čoviću“, prokomentirao je Sejdić.

„Za razliku od Hrvatske, naša diplomatija niti je čula za lobiranje niti se bavila time“, smatra Sejdić dodajući kako mi nemamo diplomate koji lobiraju za našu zemlju ni u SAD-u, EU ili drugdje, nego da se „mi bavimo izdavanjem putnih isprava, hoće li se 9. januar obilježiti negdje u svijetu, hoće li biti 1. mart obilježen i na koji način, ovisno o tome kojem narodu pripada koji ambasador u određenoj zemlji“.

Nije naklonjen Lagumdžiji

„Mi nemamo sposobne ljude unutar diplomatskog kora“, smatra Sejdić navodeći primjer ambasadora BiH pri UN-u Zlatka Lagumdžije.

„Ne mislim da će on išta, sem za sebe, dobro uraditi. Dobro je plaćen, bit će u diplomatskim krugovima, glumiti velikog diplomatu. Za BiH sumnjam da će išta konkretno uraditi. Nisam mu naklonjen poznavajući njegov rad u proteklom periodu“, rekao je Sejdić dodajući da je daleko iznad svih političara, unatoč svemu, ali da je narcisoidan i svoj interes stavlja kao prioritet.

Odluka o učenju romskog jezika u školama TK nejasna

Sejdić je od samog osnivanja predstavnik Romskog informativnog centra "Kali Sara" iz Sarajeva i inače aktivista romskog nevladinog sektora, koji je jučer u organizaciji KUD "Brčansko kolo" na stručnom predavanju govorio o položaju mladih Romkinja u savremenom društvu, a sve u okviru projekta "Razvoj romske kulture u Brčko distriktu".

Sa predavanja Sejdić je poručio da se jedino obrazovanjem Roma mogu napraviti pomaci. S obzirom na to da je nedavno Udruženje Roma Euro-Rom Tuzla saopćilo kako je romski jezik sa elementima nacionalne kulture konačno uveden u osnovne škole na području Tuzlanskog kantona, zanimao nas je Sejdićev komentar.

„To je samo jedna pozitivna odluka da se u školama, čak ne znam na kom nivou, izučava romski jezik. Nije mi najjasnije gdje, ali to je samo jedna odluka, opredjeljenje i podrška romskoj zajednici, u smislu da imamo pravo izučavati svoj maternji jezik u nastavnim planovima i programima. Mislim da će to ići fakultativno ili kao dodatna nastava“, prokomentirao je Sejdić za „SB“.

Sejdić je pojasnio kako mi u BiH nemamo stručnjake za predavanje romskog jezika.

Srbija ima bar 100 nastavnika romskog jezika

„Ali ako BiH kao država želi i ima političku volju i želi odvojiti finansijska sredstva, onda se učitelji i nastavnici mogu angažovati iz, recimo, Srbije, gdje ih je preko 100, a koji bi bili spremni za solidnu platu to i raditi. Međutim, mi smo na riječima slatkorječivi, a u praksi to teško radimo“, rekao je Sejdić podsjetivši da je postojala i dobra volja Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu da se uvede katedra za romski jezik ili da se taj jezik izučava u okviru predmeta, ali da nikada nije zaživjela u nedostatku političke volje i podrške za tim.

Što se tiče pomaka za romsku zajednicu, Sejdić smatra da je i interes medija za probleme romske zajednice ogroman napredak.

„S druge strane, BiH kroz program Dekade za Rome, učinila je napredak na polju stanovanja Roma za razliku od zemalja u regiji i tu je najveći napredak. Kada je u pitanju proces obrazovanja djeca, zadovoljstvo mi je spomenuti da je sa 12 posto iz 2000. godine na oko 75 posto porastao broj uključenosti djece u proces obrazovanja. I što mi je posebno drago naglasiti, da sada imamo i nekoliko studenata na fakultetima, a ranije je bila samo jedna studentica“, rekao je Sejdić dodajući kako su imali i dobar start kroz Programe sufinansiranja zapošljavanja Roma.

„Imali smo dobar start, međutim korona je uradila svoje. I ono malo što je bilo zaposlenih, dobijali su otkaze, i sada smo na starom periodu kada nas je bilo 3 posto uposlenih. Svi napori su, nažalost, i u tom polju ostali nedorečeni. Poslodavci su tada bili nezainteresovani za zapošljavanje Roma na različitim radnim mjestima. Stereotipi i predrasude su ih uveliko udaljili od romske zajednice. Poslodavci su držali radnike dok ugovor traje, malo je onih koji su zadržali radnike na duže vrijeme“, pojasnio nam je Sejdić dodajući i kako je bilo i Roma koji su se upuštali u proces samozapošljavanja, no kako su morali registrovati vlastitu kompaniju, a kako u tome nisu bili stručni, vrlo brzo su prekidali saradnju sa zavodom (Federalni zavod za zapošljavanje, op. a).

Sejdić je istakao i kako bi se o metodologiji ovih grantova dalo šire govoriti, no kako je sada svakako sve manje zainteresiranih za te grantove zbog načina na koji su do sada sprovođeni.

"Imam san... da će nekad neko od Roma..."

Iako nije optimističan, Sejdić navodi kako se treba boriti sve dok ima i trunka nade u promjene.

„Dok sam živ ja ću se boriti. Od rješavanja problema unutar socioekonomske situacije romske zajednice do ovog aktivnog i pasivnog biračkog prava. Kada sam pripremao tužbu, pripremao sam je tako da Sud ima čistu sliku o tome da se radi o diskriminaciji i poentirao sam članove Predsjedništva i domove naroda. Međutim, vi kada pogledate i predsjednike entiteta na koji se način biraju, određeni kantonalni predsjednici, premijeri, vidjet ćete da tu baš nema mjesta za romsku populaciju, a i općinska vijeća“, rekao je Sejdić dodajući da ima Roma u općinskim vijećima samo zato što neka nisu izmijenjala svoj statut o nacionalnim manjinama.

„Da je ispoštovan Izborni zakon koji je donijet 2008, a 2012. izmijenjen, mi danas ne bismo imali nijednog općinskog vijećnika“, pojasnio je Sejdić za „SB“ navodeći i kako ima jako puno zavrzlama i otvorenih pitanja oko kojih se treba boriti i riješavati ih.

Promjene će, kaže, ako ništa, doći biološkom smjenom.

„Ono što mi daje neku zadovoljštinu, nadu je to da imam i ja san, kao Marthin Luther King, da će nekad neko, za mog života sumnjam da hoće, od Roma, Albanaca, Jevreja ili drugih pripadnika nacionalnih manjina imati priliku da se kandiduje za člana Predsjedništva ili za predsjednika BiH“, zaključio je razgovor za „Slobodnu Bosnu“ romski aktivista i apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Dervo Sejdić.

(S. Hodžić)