Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine i Kamerni teatar 55 iz Sarajeva priređuju izložbu „Uco. Pola vijeka bez Jurislava Korenića“. Autorica izložbe je Amina Abdičević.

Monografija o Jurislavu Koreniću, pod naslovom „Utemeljitelji BH teatra – Juroslav Korenć“ je objavljena 2020. godine.

Nakon objavljivanja monografije navedeno je da je Korenić bio jedan od utemeljitelja bh. teatra. Rođen 1915. godine u Zagrebu, a preminuo 1974. godine u Sarajevu.

“Srednju muzičku školu je završio u rodnom gradu, a potom i Filozofski fakultet. Diplomirao je na odsjeku za režiju na zagrebačkoj Kazališnoj akademiji.

Profesionalnu karijeru kao muzičar započinje 1933. godine, a od 40-ih godina XX vijeka počinje njegov kazališni amngažman u svojstvu suflera i korepetitora u operi zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta. U svom profesionalnom radu pravi jedan kraći prekid, kada je kazalište u pitanju. tako što tri godine (1942-1945) svira u Simfonijskom orkestru Radio Zagreba. Poslije toga nastavlja svoj angažman u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u svojstvu asistenta režije i korepetitora.

Nakon 1946. godine odlazi u Rijeku gdje je bio sekretar, korepetitor i reditelj u operi riječkog HNK, a gdje u razdoblju 1949-1952 obnaša funkciju direktora Opernog ansambla.

U Sarajevo dolazi 1952. godine gdje dobija angažman reditelja u Operi sarajevskog Narodnog pozorišta. U ovom pozorištu na mjestu reditelja ostaje sve do 1958. godine.

Jedan je od inicijatora i osnivača sarajevskog Malog pozorišta, koje je kasnije preimenovano u Kamerni teatar 55. U razdoblju od 1958. godine pa do 1966. je bio direktor i reditelj ovog teatra.

Sarajevski Kamerni teatar 55 napušta 1966. godine, kada preuzima funkciju direktora Festivala malih i eksperimentalnih scena (MESS) u Sarajevu.

U MESS-u je ostao sve do 1969. godine kada dolazi na funkciju drektora sarajevskog pozorišta lutaka. Uložio je ogromnu energiju u ovo Pozorište koje je kasnije preimenovano u Pozorište mladih. Inicirao je izgradnju nove pozornice gdje su se mogle izvoditi sve lutkarske predstave, što do tada u Gradu na Miljacki nije bilo moguće.

Pored rada na formiranju institucionalnih teatarskih kuća u Bosni i Hercegovini, Jurislav Korenić elanom neumornog pozorišnog pregaoca i producenta radi i na formiranju ad hoc scena. Tako u periodu kraja 60-ih godina XX vijeka u Svrzinoj kući u Sarajevu pokreće „Karađoz pozorište“, zajedno sa glumcem Rejhanom Demirdžićem-

U Sarajevu se organizuje pozorišni festival koji nosi ime Jurislava Korenića, a na Međunarodnom teatarskom festivalu MESS dodjeljuje se nagrada koja nosi njegovo ime najboljem mladom reditelju“.

Izložba će biti otvorena u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine (ul. Sime Milutinovića Sarajlije 7) u četvrtak, 29.2. 2024. u 18 sati.