Otprilike 16 posto djece u dobi od 11 do 15 godina bilo je izloženo internetskom maltretiranju 2022., što je porast u odnosu na 13 posto prije četiri godine, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu koje obuhvata 44 zemlje.

Poziv na buđenje

"Ovo je poziv na buđenje za sve nas da se pozabavimo maltretiranjem i nasiljem, kad god i gdje god se dogodi", apelirao je regionalni direktor WHO-a za Evropu Hans Kluge.

I doista, rezultate studije "Zdravstveno ponašanje djece školske dobi" jasno pokazuju da je čak 15 posto dječaka i 16 posto djevojčica bilo izloženo internetskom maltretiranju barem jednom u posljednjih nekoliko mjeseci.

Posljedice pandemije

UN-ova agencija primjećuje da je pandemija promijenila način na koji se adolescenti ponašaju jedni prema drugima.

"Virtualni oblici vršnjačkog nasilja postali su posebno uočljivi od početka pandemije kovida kad su zbog karantene svjetovi mladih postali sve virtualniji", stoji u izvještaju. Istovremeno su, primjećuju, stope ostalih oblika nasilja ostale uglavnom stabilne uz samo blagi porast.

Jedanaest posto dječaka i djevojčica priznalo je tako da su u posljednjih nekoliko mjeseci bili barem dva ili tri puta žrtve maltretiranja u školi, u usporedbi s njih 10 posto prije četiri godine.

Šest sati ekrana

Najvišu razinu internetskog zlostavljanja doživjeli su dječaci u Bugarskoj, Litvi, Moldaviji i Poljskoj, dok su najniže razine zabilježene u Španiji, saopćila je SZO ne nudeći pritom detaljnije podatke.

"Budući da mladi ljudi provode do šest sati na Internetu svaki dan, čak i male promjene u stopama maltretiranja i nasilja mogu imati duboke implikacije na zdravlje i dobrobit hiljada", upozorava Kluge.

Svaki osmi adolescent priznaje da je i ona sam maltretirao druge putem Interneta, što je povećanje od tri postotna boda u odnosu na 2018. Broj adolescenata koji su se tjelesno obračunavali ostao je u međuvremenu stabilan tokom četverogodišnjeg razdoblja na 10 posto: 14 posto za dječake i šest posto za djevojčice.

Kanada kao izuzetak

Studija se temeljila na podacima 279.000 djece i adolescenata iz 44 zemlje širom Evrope, središnje Azije i Kanade. U većini je mjesta internetsko nasilje doseglo vrhunac kada su djeca imala 11 godina za dječake i 13 godina za djevojčice. Socioekonomski status roditelja nije utjecao na ponašanje djece, pokazao je izvještaj.

Izuzetak je tek Kanada gdje su socijalno osjetljivije kategorije bile izloženije nasilju od ostalih. Tamo je 27 posto djevojčica iz 20 posto najmanje imućnih porodica izjavilo da su bile izložene maltretiranju u školi, u usporedbi s 21 posto djevojčica iz 20 posto najimućnijih porodica.

Poziv na akciju

Izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije poziva na akcije kojima će se podići svijet o ozbiljnosti problema i financijski podržati praćenje različitih oblika vršnjačkog nasilja.

"Trebamo hitno educirati mlade, porodice i škole o oblicima internetskog nasilja i njegovim implikacijama, i čim prije regulirati platforme društvenih mreža kako bi se što više ograničila izloženost internetskom zlostavljanju", zaključuje se u izvještaju.