Otvaranje Međunarodnog sajma u Mostaru bila je dobra prilika da se porazgovara i o načinu izgradnje i upravljanja Južnom plinskom interkonekcijom jer su na jednom mjestu bili Andrej Plenković, premijer Hrvatske, zemlje iz koje bi do granice s BiH trebala doći cijev i Nermin Nikšić, premijer FBiH, entiteta kroz koji će taj plinovod jednog dana prolaziti. A tu je bio i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i neformalni gospodar zapadne Hercegovine i drugih dijelova FBiH u kojima vlada HDZ. No, na kraju je ispalo da je Nikšić u Mostar došao samo kako bi novinarima odgovorio je li s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem razgovarao u vezi Rezolucije o genocidu u Srebrenici, da prokomentariše 31. godišnjicu ratnog zločina u Ahmićima i kakvi su odnosi u koaliciji.

Na Sajmu je navodno bio i federalni ministar industrije, energetike i rudarstva Vedran Lakić  (SDP) koji bi, također, imao šta da kaže u vezi zpripreme zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji. Kažemo, "navodno", jer bi se morali dobro potruditi da dokažemo njegovo prisustvo i ulogu na ovom Sajmu budući da su premijer susjedne države i predsjednik HDZ-a BiH sagovornike o Južnoj plinskoj interkonekciji jučer u Mostaru našli u Amiru Grossu Kabiriju, predsjedniku Abraham Grupe koja je većinski vlasnik mostarskog Aluminija i koji bi jednog dana eventualno mogao biti kupac plina, a ne u Nikšiću i Lakiću.  

ZAOBILAŽENJE SARAJEVA

O zaobilaženju Sarajeva i Vlade FBiH, kao i BH-Gasa kao nosioca projekta Južne plinske interkonekcije već je mnogo toga napisano. Da se BH-Gas i Vlada FBiH moraju pitati  Čovića su već više puta upozorili iz SAD-a, no on ta upozorenja ignoriše I preko svog delegata u federalnom Domu naroda u parlamentarnu proceduru šalje modifikovani zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji koji je većim dijelom plagijat zakona na kojem su radili u BH-Gasu još poodavno, ali njihov prijedlog HDZ opstruiše na razne načine. Da Južnu plinsku interkonekciju Čović želi realizovati po svom modelu potvrđuje i jučerašnji sastanak u Mostar. No, jedan od autora zakona o Južnoj interkonekciji i član SBIH-a Almir Bečarević za “Slobodnu Bosnu” upozorava na opasnosti takvog jednostranog pristupa ovoj temi:

“Na marginama vašara u Mostaru sastalo se odabrano društvo i porazgovaralo o projektu Južna interkonekcija. Društvo su činili Plenković, Čović, Krišto i Kabiri sve štovaoci projekta Južna plinska interkonekcija. 

Da bih pojasnio zašto su gore nabrojani razgovarali o projektu moram se vratiti u naš prošli razgovor po ovoj temi i za sve čitaoce i one koji prate ovu temu ponoviti jedan član iz zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, a koji je HDZ dostavio u Dom naroda Parlamenta FBIH:

U članu 6. tačka (1) HDZ zakona je dodano u odnosu na originalnu verziju:

(1) Uz podršku Vlade FBiH realizacija projekta Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska će se financirati zaduživanjem, grantovima, proračunskim i vlastitim sredstvima Investitora, modelom javno-privatnog partnerstva (JPP) te drugim izvorima financiranja.

Iz saopcenja M.T. ABRAHAM GRUPA su nakon razgovora priopćili, citiram" "što ukazuje na obostrane napore javnog i privatnog sektora u realizaciji ovog ključnog projekta".

Da li primjetite istovjetne navode iz zakona i saopćenja tj. zajednički imenitelj, javno-privatno partnerstvo? 

Uz gospodina Kabirija je bio i predstavnik ambasade Izraela što još više daje miris ovom skupu. Da napomenem da su vašaru prisustvovali Nermin Nikšić i Vedran Lakić, ali ne ovom susretu, a oni su saavim ‘slučajno’ premijer i ministar energetike u Vladi FBIH”, kaže Bečarević. 

Govoreći o suštini ovog susreta i njegovim paradoksima Bečareović ističe da “niti jedan od prisutnih na mostarskom sastanku o Južnoj interkonekcije nema nikakvu poveznicu sa projektom, barem u dijela koji se odnosi na BiH.

“Gospodin Plenković ima direktnu poveznicu sa projektom i to na teritoriji Hrvatske i, gle čuda, tamo zagovara državno vlasništvo nad tim dijelom plinovoda i realizacija je povjerena direktno jedinoj transportnoj kompaniji za plin - Plinacru. Znači, a svojoj zemlji ne zagovara javno-privatno partnerstvo, a u BiH je aktivni učesnik. Ostali akteri, kako kažu, nemaju poveznicu sa projektom jer kao žele da nova kompanija bude "Južna plinska interkonekcija", ali sa osnivačem - Vladom FBIH. Legitiman cilj, po meni neostvariv, i sada umjesto da o tome pričaju premijer i ministar mi čitamo saopćenja sa sastanka predstavnika HDZ-a.

RASTALJIVANJE JE DOPUŠTENO U BiH

Oni nude ono što u Hrvatskoj nema, a to su dvije transportne kompanije za plin (postoji samo jedna) i nude javno-privatno partnerstvo koje u Hrvatskoj ne postoji nad transportnim plinovodima već je kompletna realizacija izgradnje plinovoda u vlasništvu kompanije kojoj je osnivač Vlada Hrvatske i zove se Plinacro. Znači ne zove se "Južna plinska interkonekcija" već Plinacro i samo ova kompanija je zadužena za sve transportne plinske projekte”, pojašnjava Bečarević. 

Samo preko ovog primjera, dodaje Bečareović, vidi se apsurd energetike u FBiH i kako HDZ protivno stavovima američke administracije i logici koja je prisutna u Hrvatskoj (jedna transportna kompanija) ovdje žele realizirati nešto što nema nikakve budućnosti niti logike.

"Ministar energetike u Mostaru ne razgovara o projektu, a razgovara predstavnik ambasade Izraela i predstavnik privatnog kapitala na način ‘nemojte to u Hrvatskoj, ali idemo to u FBiH’. Hajmo se taliti i rastaljivati u FBiH, ali nemojte to u Hrvatskoj jer mi smo članica EU. 

Sve je sa ovim sastankom rečeno i tek je sada dat značaj nacrtu zakona koji je dostavio HDZ, odnosno karte su otvorene šta se želi sa javno-privatnim partnerstvom. Samo ovo nije kraj privatnih partnera, biće ih još ako se krene u realizaciju na ovaj način”, zaključio je Bečarević.

(D. OMERAGIĆ)