Male tamnoplave bobice u grozdovima, oporog okusa, uzgajaju se kod nas i dostupne su cijele godine. Mogu se konzumirati svježe, dovoljno je pojesti 200 do 300 grama na dan. Osim toga, mogu se zamrznuti, sušiti, skuhati kao marmelada, sok, sirup, kompot.

Studije su pokazale da ekstrakti ovog voća mogu usporiti rast ćelija raka u kontrolisanom okruženju. To, pak, ne znači da aronija ima takav efekat kod pacijenata/tica s malignim oboljenjima.

Iznimno je bogata antioksidansima pa čuva zdrave stanice u tijelu i krvnoj plazmi od oksidativnog stresa usporavajući proces starenja organizma i sprečavajući razvoj kroničnih bolesti.

Stimulira rad štitnjače pa se posebno preporučuje osobama s hipotireozom. Stimulira rad jetre, pomaže kod žučnih kamenaca i upala žučnog mjehura. Smiruje grčeve i bolove u crijevima, smanjuje upalu sluznice crijeva i zaustavlja proljev. Aronija je korisna i kod upale mokraćnih puteva.

Antioksidativni kapacitet aronije je izuzetno visok zbog velike količine antocijanina. Smatra se supernamirnicom, čak i najjačim poznatim antioksidansom današnjice. Aronija raste u obliku grma, otporna je biljka, a zrele bobice na grmu će ostati i dva mjeseca. Dobar su izvor vitamina C, K, A i E, kalija, fosfora, kalcija, magnezija i cinka te vlakana. U 100 grama sušenih bobica je 16 grama vlakana, koja pomažu održavanju normalne funkcije probavnog sustava, što pak povoljno utječe na imunosni sustav.

PREPORUKA

Za prevenciju i očuvanje dobrog zdravlja preporučuje se pola do decilitar soka na dan dva tjedna u svako godišnje doba. Iskoristivost zdravih sastojaka bolja je ako se konzumira nakon jela. Također, visok sadržaj pektina i voćnih kiselina kod osoba s osjetljivim želucem može izazvati mučninu.