Procjenjuje se da od multiple skleroze (MS) u svijetu boluje oko 2,8 milona ljudi. Ta autoimuna bolest proizlazi iz napada imunološkog sistema na živce u mozgu i leđnoj moždini, što dovodi do problema s kretanjem, vidom, ravnotežom i osjetom.

Lijeka zasad nema, no postoji kontrola simptoma

Trenutno, dok se simptomi MS-a mogu kontrolirati, ne postoji lijek ili preventivno liječenje zbog uključenih složenih imunoloških odgovora. Međutim, novi test krvi koji su razvili Hugh Kearney, viši predavač kliničke medicine na Trinity Collegeu u Dublinu, i njegov tim, omogućio je procjenu snage imunološkog odgovora kod MS pacijenata.

Njihovo otkriće moglo bi poboljšati razumijevanje uzroka MS-a i utrti put boljim tretmanima te bolesti. Znanstvenici su dugo sumnjali da Epstein-Barr virus (EBV) igra značajnu ulogu u MS-u. EBV, koji se širi putem sline, obično blago zarazi djecu, ali ostaje u tijelu. Općenito, imunološki sistem to kontrolira, ali kod pacijenata s multiplom sklerozom abnormalni imunološki odgovor na EBV može potaknuti tu bolest.

Uloga EBV-a na MS

Već više od dva desetljeća istražuje se veza između EBV-a i MS-a. Studija iz 2022. godine koja je uključila više od 10 miliona mladih odraslih osoba potvrdila je 32 puta veći rizik od MS-a nakon infekcije EBV-om, naglašavajući njegovu jedinstvenu ulogu, jer nije pronađeno da nijedan drugi virus povećava rizik od MS-a.

EBV-ovi proteini, posebno EBNA-1, i mijelin, ovojnica živaca, dijele strukturne sličnosti. To bi moglo objasniti zašto imunološki sistem kod pacijenata s multiplom sklerozom napada mijelin, pogrešno ga zamijenjujući sa stranim napadačem. Ovaj uvid je ključan za razumijevanje pogrešnog imunološkog odgovora kod MS-a i mogao bi dovesti do poboljšanih tretmana.

Trenutno se simptomi MS-a liječe imunosupresivnim lijekovima koji smanjuju ukupni imunološki odgovor, ali imaju značajne nuspojave, uključujući glavobolje, bolove u želucu i povećan rizik od infekcije. Antivirusni lijekovi nude obećavajuću alternativu, ciljajući na specifične viruse bez širokog suzbijanja imunološkog siistema.

Zanimljivo je da su izvještaji o slučajevima bolesnika s multiplom sklerozom s HIV-om liječenih antivirusnim lijekovima pokazala povlačenje simptoma MS-a, sugerirajući da bi antivirusni lijekovi mogli pomoći u liječenju MS-a inhibiranjem replikacije EBV-a. Za razvoj učinkovitih antivirusnih lijekova bitno je izmjeriti imunološki odgovor protiv EBV-a kod MS pacijenata.

Testiranje novog testa krvi

Kearneyev test krvi osmišljen je da kvantificira taj imunološki odgovor. Testiranje je uključivalo 145 sudionika, uključujući one s multiplom sklerozom, epilepsijom i zdrave osobe, svi s prethodnom infekcijom EBV-om. Rezultati su pokazali jači imunološki odgovor na EBV kod pacijenata s MS-om u usporedbi s drugim skupinama, podupirući teoriju da imunološki odgovor povezan s EBV-om izaziva MS.

Zanimljivo je da su trenutni lijekovi za MS, osobito oni koji iscrpljuju B stanice, normalizirali imunološki odgovor na EBV, čineći ga usporedivim sa zdravim pojedincima. To otkriće poklapa se s hipotezom da lijekovi koji uništavaju B stanice pomažu u kontroli MS-a ciljanjem na B stanice koje sadrže EBV.

Naša je studija imala za cilj razviti metodu za praćenje utjecaja lijekova koji ciljaju EBV u kliničkim ispitivanjima MS-a, kaže Kearney. On vjeruje da samo testiranje razine virusa nije dovoljno, jer je MS uzrokovana imunološkim odgovorom. Novi test krvi mogao bi stoga biti od ključne važnosti u budućim kliničkim ispitivanjima antivirusnih lijekova ili cjepiva protiv EBV-a u MS-u.

Razvoj tog novog testa krvi označava značajan korak prema razumijevanju MS-a i osmišljavanju boljih terapijskih strategija. Usredotočujući se na imunološki odgovor na EBV, Kearneyjevo istraživanje nudi nadu za učinkovitije tretmane MS-a u budućnosti, piše The Conversation.