Piše:Vlado Vurušić (Jutarnji list)

U Crnoj Gori nema mira, i nalazi se na pragu političke krize, koja bi, čak mogla završiti padom vlade ili velikim unutarnjim ‘pretumbacijama‘.

Nakon najava o mogućem uhićenju nekadašnjeg crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, zakompliciralo se sada i oko famozne Rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Naime, ponovno je došlo do odgode, koja bi mogla prouzročiti sukobe unutar vladajuće prosrpske opcije.

Kako doznaje podgorička Pobjeda, predsjednik crnogorske Skupštine, inače četnički vojvoda Andrija Mandić je na sjednici parlamentarnog odbora rekao da će se o prijedlogu rezolucije o genocidu u Jasenovcu raspravljati tek krajem lipnja, dakle za mjesec dana, iako se prema planu trebao naći na dnevnom redu, baš 30. svibnja. Zašto je došlo do još jedne odgode?

U lipnju će se naime u Bruxellesu glasovati o napretku Crne Gore u pregovorima s EU-om, a premijer Milojko Spajić i predsjednik Jakov Milatović se pribojavaju da bi nakon sve ove halabuke oko Rezolucije, Hrvatska mogla blokirati izvješće te ponovno staviti Podgoricu na čekanje i neizvjesnost.

VAŽAN FAKTOR

Hrvatska je tu sada postala važan ‘faktor‘, i loptica je na njenoj strani, mada su odnosi između dviju država naglo zahladili. Mandićeva odluka očito ima veze s dobivanjem tzv. IBAR-a od strane Europske komisije o čemu će se glasovati u lipnju, odnosno pojavio se strah od moguće blokade tog izvješća od strane Hrvatske koja je, podsjetimo uputila prosvjednu notu zbog najave usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, smatrajući da je njome manipulira žrtvama u Jasenovca u političke svrhe te zbog crnogorskih unutarnjih političkih obračuna.

No, da stvar bude apsurdnija, očito je da se u vladajućoj crnogorskoj strukturi ne mogu dogovoriti kako da se postave i nastupe. Vlada određena zbrka i nesnalaženje, koje svjedoči očito o ne baš malim sukobima unutar vladajuće strukture. Recimo, ministar vanjskih poslova Filip Ivanović zabranio je visokorangiranim diplomatima da idu na prijam povodom hrvatskog Dana državnosti, ali ga je, neočekivano, pohodio predsjednik Milatović koji je naglasio kako je ‘Hrvatska uvijek podržavala Crnu Goru na putu u EU‘, želeći preduhitriti mogući blokadu od strane Zagreba.

Mnogi u Podgorici smatraju da je ovo bilo ‘kvarno‘ uklizavanje s leđa premijeru Spajiću od strane Jakova Milatovića, koji odavno nisu baš u dobrim odnosima. No, radi se o tome da Europska komisija mora ‘amenovati‘ je li Crna Gora ispunila privremena mjerila za poglavlja 23 i 24, što se donosi u Izvješću o ispunjenosti privremenih mjerila (Interim Benchmark Assessment Report – IBAR).

To izvješće daje sliku o tome što je Crna Gora napravila, primjerice, u oblastima imenovanja u pravosuđu, preporukama Venecijanske komisije i GRECO-a, racionalizacije pravosudne mreže, procesuiranja ratnih zločina pred domaćim sudovima, borba protiv korupcije, procesuiranje napada na novinare, sloboda medija, borba protiv organiziranog kriminala, ljudska i građanska prava.

Ako se izglasa IBAR to bi bio signal da je Crna Gora napravila značajne korake prema članstvu te da može nastaviti daljnji proces pregovaranja i usklađivanja sa zakonima i standardima EU-a, ali ako bude blokade, Crna Gora će izgubiti dragocjeno vrijeme, a može doći i do zaoštravanja unutarnjih političkih odnosa.

Nije tajna da su odnosi između trojice trenutno najistaknutijih vladajućih političara predsjednika Milatovića, premijera Spajića i predsjednika Skupštine Mandića napeti, a ne smijemo zaboraviti da nad njima lebdi prijekorni pogled ‘patrona‘ Aleksandra Vučića, koji ima itekakav utjecaj na odnose unutar crnogorske vladajuće koalicije i nije pitanje jeli netko od njih u ‘dosluhu‘ s Beogradom, nego koliko su spremni ispunjavati Vučićeve zahtjeve.

Jedan od vodećih prosrpsko-proruskih jastrebova Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP) koja bi u skoroj ljetnoj rekonstrukciji Vlade trebala ući u izvršnu vlast, uvjetovao je podršku Spajićevoj Vladi usvajanjem Rezolucije najkasnije do kraja lipnja, a njegov pobočnik Predrag Bulatović, prenosi Pobjeda, rekao je da njegova stranka neće podržati Vladu ako ne bude rasprave o Rezoluciji, te izrazio očekivanje da će Mandićeva Nova srpska demokratija napustiti većinu ako taj dokument ne dobije potrebnu podršku. Dakle, opstojnost Vlade je pitanju.

KRIZA VLASTI

- Tek nakon toga možemo razmatrati dalju podršku Vladi Milojka Spajića uz jasno koncipirane programske i ideološke narative koje smo mi imali u našoj izbornoj kampanji, poručuje mu Knežević, a to su osim Jasenovca još i to da se srpski jezik normira kao službeni u Ustavu, da dođe do potpisivanja međudržavnog sporazuma sa Srbijom o dvojnom državljanstvu, normiranje srpske trobojke kao narodne zastave, ali želim vidjeti i program ‘Evropa sad 2‘ (misli na vodeću stranku premijera Spajića) ‘koji još uvijek nitko nije vidio‘. Također smo tražili i da se normira nezastarijevanje kaznenih djela koja se tiču stjecanja imovine kroz organizirani kriminal, ali i smjenu određenih ministara za koje postoji sumnja da imaju veze s organiziranim kriminalom i korupcijom, kazao je Knežević očiti imajući u vidu kalkulacije o mogućem uhićenju Mila Đukanovića.

Takav stav već pomalo ‘miriši‘ na krizu vlasti i mogući raspad trenutno vladajuće prosrpske koalicije. Ovo je već treće odgađanje rasprave o toj Rezoluciji, koja je podijelila crnogorsko društvo, ali i stvorila napetosti u odnosima s Hrvatskom, a srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, posprdno je nedavno ponudio okladu da Crna Gora ‘nikada neće izglasati Rezoluciju o Jasenovcu‘, mada su mnogi uvjereni da je ideja o tome potekla baš od njega.

Podsjetimo da problem nije u samoj Rezoluciji jer ono što se događalo u tom ustaškom logoru smrti nije sporno, ali stvar je u politizaciji i politikantstvu jer je ona ‘odgovor‘ i ublažavanje Vučićeve ljutnje na crnogorski glas ‘za‘ povodom UN-ove Rezolucije o Srebrenici te dodatno uglavljivanje Crne Gore u politiku ‘srpskog sveta‘.

Prijedlog ‘Rezolucije o genocidu u Jasenovcu‘, potpisala su 43 zastupnika skupštinske većine, ali to nisu učinili predstavnici albanskih nacionalnih partija Albanskog foruma i Albanske alijanse, koji su u toj vladajućoj kolaciji. Pričekajmo dakle kraj lipnja da vidimo kako će se postaviti Hrvatska te hoće li doći do raskola između vladajućih - ‘soft‘ i ‘hard‘ prosrpskih opcija u Crnoj Gori.