Pet dana nakon što je turski portal Firtina Haber objavio informaciju da devet članica NATO lobira da bivši crnogorski predsjednik Milo Đukanović bude izabran za zamjenika generalnog sekretara Alijanse, još jedan turski portal Turkiye’de Enerji (Energija Turske), juče je potvrdio insajderske vijesti o političkoj akciji kandidovanja Đukanovića za visoku poziciju u NATO, piše Pobjeda.

“Baš Balkan treba da ima svog čovjeka u vrhu NATO, kao jedno od potencijalnih kriznih područja, koje je kao takvo definisano politikama Alijanse”, ocjenjuje ekonomski portal Turkiye’de Enerji (Energija Turske), posvećujući tekst informacijama iz Ankare da više država, članica NATO, lobira da bivši predsjednik Milo Đukanović bude zamjenik generalnog sekretara Alijanse

U opširnom tekstu, objavljenom na turskom i engleskom ističe se, između ostalog, da ono što je bilo iznenađenje u Crnoj Gori i na Balkanu – informacija o lobiranju za Mila Đukanovića – predstavlja u stvari rutinsku političku igru unutar izbora koji se periodično odvijaju u NATO.

Uz potvrdu da je Đukanovićeva kandidatura u cirkulaciji među članicama NATO, turski portal smatra da bi to bio dobar izbor i za Tursku, jer bi na mjestu zamjenika generalnog sekretara NATO imala iskrenog saveznika i prijatelja.

PRAVI ČOVJEK NA PRAVOM MJESTU

Ovaj portal ističe da se na Balkanu ,,podiglo dosta prašine zbog informacije jednog turskog medija da je u igri za visoku funkciju u NATO i jedan doskorašnji balkanski lider, bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović“. Napominju da je medijska pompa razumljiva, jer Đukanović već duže od godinu nije predsjednik, a njegova partija već četiri godine nije na vlasti.

“Političar koji je obilježio tri burne decenije crnogorske i balkanske istorije izgleda da se vraća na veliku scenu, ali ovog puta u međunarodnom kapacitetu. To je dovoljno da na još uvijek politički vrelom Balkanu podigne strasti”, ističe turski portal.

U analizi dalje iznosi podatak da su balkanske države tek odnedavno u NATO, a da Albanija i Hrvatska ove godine obilježavaju 15 godina članstva, i podsjeća se da je Crna Gora ušla u Alijansu 2017, dok je Sjeverna Makedonija postala članica prije četiri godine.

“Zbog kratkog staža u NATO još uvijek su nenavikle na to da neko iz njihovih redova ima mogućnost da dođe na neku od najviših funkcija u Alijansi. Ali NATO se sve vrijeme mijenja i prilagođava okolnostima u kojima djeluje. Jedna od najvećih promjena desila se nedavno pred našim očima, kada su u članstvo primljene Finska i Švedska, države koje bi vječno ostale vojno neutralne da nije bilo ruske agresije na Ukrajinu”, ističe se u novinskoj analizi.

VELIKE PROMJENE

Naglašava se i da se velika promjena ogleda i u mnogo većoj pažnji koju NATO, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, poklanja svojim istočnim članicama, ,,što kroz svoje strateške dokumente i planove, ali i kroz personalnu promociju lidera iz ovog regiona na visoke dužnosti u Alijansi“.

Turski portal ocjenjuje da, uoči izbora novog generalnog sekretara koji treba da bude obavljen do 1. oktobra, unutar Alijanse vlada do sada najveći pritisak da to bude neko od političkih lidera iz istočne Evrope.

“Upravo je ovaj dio NATO geografski najizloženiji riziku od konflikta sa Rusijom, koji je procijenjen kao najveći izazov za NATO. Takođe, istočni Evropljani pokazali su se kao najsložniji i najaktivniji u solidarnosti sa Kijevom. Ali pritisak ove godine vjerovatno neće donijeti rezultat, s obzirom na to da je skoro siguran izbor za novog generalnog sekretara pao na doskorašnjeg liberalnog premijera Holandije Marka Rutea“, piše turski portal.

ĐUKANOVIĆ KAO ,,NAJBOLJI IZBOR“

Potom se analiziraju prednosti inicijative da Milo Đukanović bude ,,izlobiran“ za zamjenika generalnog sekretara Alijanse.

“Ali da se vratimo Balkanu, Crnoj Gori i Milu Đukanoviću. Ono što je bilo iznenađenje za tamošnju javnost, unutar NATO je rutina koja se ponavlja svake četiri godine. Članice bi bile neozbiljne kada bar nekoliko mjeseci prije izbora ne bi imale pouzdane kandidate za najviše dužnosti. Naši visokopozicionirani izvori koji su uključeni u ove procedure u okviru NATO potvrdili su nam da postoji inicijativa za Đukanovićev izbor za zamjenika generalnog sekretara. Devet država NATO učestvuje u pripremi njegove kandidature, potvrdili su nam funkcioneri iz Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva nacionalne odbrane”, ističe turski portal.

Napominju da za sada njihovi diplomatski izvori ne mogu da procijene kolike su šanse crnogorskog lidera. Ovo je uobičajen proces usaglašavanja među članicama NATO, gdje cirkulišu ideje i personalni prijedlozi.

Akcija lobiranja

Portal Firtina Haber je u ponedjeljak 10. juna objavila tekst naslovljen ,,Članice NATO rade na kandidovanju Mila Đukanovića za zamjenika generalnog sekretara NATO“, koji je posvećen kadrovskim kombinatorikama u Alijansi pred izbore u oktobru.

,,U toku je priprema inicijative za kandidovanje Mila Đukanovića za zamjenika generalnog sekretara NATO iza koje do sada stoji devet članica Alijanse, među kojima je i Turska – objavio je turski portal Firtina Haber, pozivajući se na visoke diplomatske izvore iz nekoliko članica NATO”, prenijela je Pobjeda, a potom i brojni drugi mediji u Crnoj Gori i regionu.

Turski medij je istakao da je politička procjena u ovih devet članica NATO da kandidat iz istočne Evrope ima velike šanse da postane zamjenik generalnog sekretara NATO, jer će čelna funkcija u Alijansi ponovo biti dodijeljena ,,starim“ članicama Alijanse.

“Imali smo uvid u neformalni draft na kojem rade diplomate iz devet NATO članica koje namjeravaju da kandiduju Đukanovića za visoku dužnost u NATO i obrazloženje za njegov izbor prilično je detaljno”, pisala je Firtina Haber.

Ova informacija izazvala je burne reakcije, ali i nevjericu među ovdašnjim političkim protivnicima nekadašnjeg crnogorskog predsjednika, premijera i bivšeg lidera Demokratske partije socijalista. Neki su pokušali da ospore validnost turskog portala, drugi su insistirali da nije riječ o uticajnom glasilu…

No, pokazalo se da je informacija istinita i da se naslanja na ideju koja je stara nepune dvije godine, ali koja nije razmatrana dok je Đukanović bio predsjednik Crne Gore.