Suprugu teniserke Serene Williams i suosnivaču Reddita Alexisu Ohanianu (41) dijagnosticirana je lajmska bolest, piše Daily Mail. "Nevjerovatno. Bez simptoma, na sreću, ali planiram liječenje", otkrio je Alexis. 

Ohanian je rekao da je, iako u porodici ima historiju povezanu s ovom bolešću, bio zatečen dijagnozom. "Voljena je osoba bolovala prije nekoliko godina, pokazala se gomila simptoma, ali nisu znali šta je dok ga nisu testirali na ovo i pronašli o čemu je riječ. Uspješno su ga liječili", objasnio je.

Inače, lajmska je bolest uzrokovana borelijom, bakterijom koju nosi krpelj pa se ljudi obično zaraze njegovim ugrizom.

Bolest se može liječiti, a ako je riječ o ranijoj fazi, u 10 do 14 dana uz antibiotike može doći do potpunog oporavka.

Lajmska bolest obično se pojavljuju u tri stadija koji se mogu i preklapati, a ovisno o stadiju, može zahvatiti kožu, neurološki, koštano-mišićni i srčano-žilni sustav

 

Krpelji su potencijalno opasni

U proljeće nas ljepotom mame šume i proplanci, ali izletnički užitak može postati neugodno iskustvo susretnemo li se s krpeljima, čija sezona u toplim godinama traje od ranog proljeća do kasne jeseni.

Krpelji su paraziti iz reda grinja, koje uglavnom nalazimo na rubnim područjima šuma, u grmlju, šikari, ali i voćnjacima, uglavnom napadaju životinje, iznimno ljude. Međutim, ugrizu li čovjeka, potencijalno su opasni jer je manji broj njih i sam zaražen sićušnim mikroorganizmima, uzročnicima desetak vrsta bolesti, od kojih su neke kronične, a mogu biti i po život opasne.

Na mjestu ugriza krpelja najprije se razvija lokalna upala, a za nekoliko tjedana uzročnici se raspu limfom i krvotokom po tijelu, uzrokujući različite bolesti, a vrlo često i buran imunološki odgovor. Većina tih bolesti može prijeći u fazu mirovanja i "probuditi" se mjesecima i godinama nakon ugriza, pa zaražena osoba često i ne zna ili zaboravi da ju je ugrizao krpelj. Srećom, većinu bolesti moguće je liječiti.



Dokazano je da su, uz krpelje, mogući prijenosnici šumski miševi i drugi glodavci, kao i jeleni, ovce, krave, konji, psi, mačke i ptice, na kojima krpelji parazitiraju (u RH se najčešće susreću zaraženi ovčji i jelenji krpelji).

Među bolestima koje se kod nas najčešće pojavljuju nakon uboda šumskih krpelja, po ozbiljnosti su najvažnije krpeljni meningoencefalitis, Lyme borelioza, erlichioza, mediteranska pjegava groznica i tularemija. Mogu se razviti nakon ugriza zaraženog krpelja koji ostane neprimjećeno pričvršćen na tijelu najmanje 12 do 24 sata.

Lajmsku bolest uzrokuje borelija, bakterijom iz roda Borelia Burgdorferi, koja može preživjeti u raznim tkivima dugi niz godina i uzrokovati kroničnu povratnu bolest, godinama nakon ugriza krpelja i akutnog stadija rane bolesti, čiji se simptomi sele u tkiva, oponašajući različite bolesti.

Nakon ugriza zaraženog krpelja, borelija se razmnožava s odgodom za 10 do 24 sata, pa ugrizenu osobu treba pažljivo pratiti mjesec dana, kako bi se uočili simptomi rane bolesti (kožne promjene) i povećanje temperature iznad 38 °C. Iako se ne preporučuju rutinska antibiotska prevencija i testiranje na borelije nakon ugriza krpelja, da bi se izbjegao rizik komplikacija u slučaju ugriza krpelja u poznatim endemskim područjima, koji je na koži ostao dulje od 36 sati, savjetuje se jednokratna preventivna primjena 200 mg doksiciklina.

Ako zaraženi krpelj ugrize trudnicu, povećan je rizik od spontanog prekida trudnoće, prijevremenog poroda, smrti novorođenčeta ili kongenitalne borelioze novorođenčeta. Dojiljama se ne preporučuje dojenje za trajanja akutne bolesti i aktivne infekcije, odnosno liječenja.

Infekcija borelijom može biti bez simptoma ili pokazuje širok raspon simptoma zbog zahvaćenosti raznih tkiva (koža, zglobovi, srce, bubreg, jetra, oči, živčani sustav...), kroničnog tijeka.

Lajmska bolest obično se pojavljuju u fazama koje se mogu i preklapati, dok neki ljudi nemaju simptome tipične rane faze. Razvija se u tri stadija, a ovisno o stadiju, može zahvatiti kožu, neurološki, koštano-mišićni i srčano-žilni sustav. 

Rana lokalizirana lajmska bolest (od prvog do četvrtog tjedna)

Početni simptomi ranog stadija često nalikuju simptomima gripe:

• visoka temperatura ili osjećaj vrućine i drhtavice
• glavobolja
• bolovi u mišićima i zglobovima
• umor i gubitak energije
• otečeni limfni čvorovi.

Dva do 30 dana nakon uboda u većini slučajeva bilježi se pojava crvenih čvorića na mjestu ugriza, koji se s vremenom pretvaraju u prstenastu promjenu koja se širi i centralno blijedi (migrirajući eritem). Promjene su katkad i 20 cm promjera, nisu bolne i ne svrbe. Najčešće spontano nestanu, no važno je što prije početi s antibioticima da bi se spriječio rizik prijelaza u kroničnu fazu. Ostali organi obično nisu zahvaćeni.



Rana diseminirana lajmska bolest (od prvog do četvrtog mjeseca)

Bez liječenja, lajmska bolest se može pogoršati. Simptomi se često pojavljuju unutar 3 do 10 tjedana nakon uboda krpelja. Ovaj stadij je često ozbiljniji jer dolazi do rasapa bakterija krvlju i limfom po tijelu, uz pojavu osipa poput onoga u prvom stadiju, ali na drugim mjestima na tijelu, zatim pojavu "satelitskih" prstenastih lezija kože na raznim dijelovima tijela, uz povećanje limfnih čvorova i slezene.

Zbog prodora bakterija u središnji živčani sustav, jedan do šest mjeseci nakon pojave migrirajućeg eritema moguće su smetnje u provođenju srčanog mišića (nepravilni otkucaji srca) i razvijaju se neurološki simptomi:

• bol ili ukočenost u vratu
• slabost mišića na jednoj ili obje strane lica
• bol koja počinje u leđima te se širi u kukove i noge
• bol, utrnulost ili slabost u rukama ili stopalima
• bolna oteklina u tkivu oka ili očne vjeđe
• bol u oku ili gubitak vida zbog imunoloških reakcija u očnim živcima.

Kasna perzistentna, kasna diseminirana ili samo kasna lajmska bolest (nakon četiri mjeseca, čak i godinama kasnije)

Manifestira se kod osoba koje nisu izliječene u ranim stadijima. U ovoj fazi moguća je pojava simptoma iz ranijih faza, ali i drugih simptoma.

Javlja se niz simptoma bolesti centralnog i perifernog živčanog sustava, a mogući su i ozbiljni psihijatrijski simptomi (napadaji panike, dezorijentacija, halucinacije, impulzivno nasilje, manično ili opsesivno ponašanje, paranoja, shizofreniji slična stanja, suicidalne težnje, demencija i drugi simptomi), promjene na očima, koži, srcu i krvnim žilama, zglobovima, jetri, plućima, mišićima, želucu i crijevima.

Dijagnostika Lajmske bolesti

Osim anamneze i epidemioloških podataka o boravku u prirodi i ugrizu krpelja, važni su fizikalni pregled i laboratorijski nalazi.

Dijagnoza se potvrđuje serološkim pretragama na specifična protutijela i drugim metodama dokaza uzročnika. Od novijih metoda dokazivanja borelije iz različitih uzoraka tkiva (koža, krv, likvor, zglobna tekućina) danas se koristi brza i osjetljiva molekularna (PCR) dijagnostika kojom se dokazuje vrsno specifična borelija (DNA).

Koristi se i dokaz IgM i IgG protutijela nastalih kao odgovor na zarazu borelijom (testiranje se provodi četiri do šest tjedana nakon ugriza krpelja) te IFA-imunofluorescentni test. Nedostatak testa je što može dati lažno pozitivnu reakciju u osoba koje u krvi imaju pozitivan nalaz biljega na Treponemu pallidum (uzročnika sifilisa) i neke autoimune bolesti. Kao potvrdni test na boreliozu koristi se Western blot.

Lajmska bolest - liječenje

Zbog rizika od progresije bolesti, liječiti se trebaju sve osobe koje uz pozitivan nalaz PCR testa na borelije i/ili protutijela u serumu imaju kliničke simptome koji upućuju na bolest.

Rana lokalizirana bolest učinkovito se liječi doksiciklinom, a trudnice i djeca mlađa od osam godina amoksicilinom, eritromicinom ili azitromicinom. Čak i ako se tijekom terapije osjeti poboljšanje, važno je dosljedno provesti terapiju po pitanju doze i duljine trajanja. 
 
Kardiološki i neurološki poremećaji liječe se intravenskom primjenom visokih doza penicilina G ili cefalosporina.

Kako je većina infekcija borelijom asimptomatska i samoograničavajuća, osobe koje već imaju pozitivna protutijela, a bez pozitivnog PCR testa na boreliju i postojanja kliničkih simptoma, u pravilu se ne liječe antibioticima.

 Osim Ohaniana, borbu s lajmskom bolesti vodili su i bivši model Yolanda Hadid, model Bella Hadid, pjevač Justin Bieber, glumac Ben Stiller, komičarka Amy Schumer i drugi.