Bosna i Hercegovina zvanično je ostala bez prve tranše iz Plana rasta za Zapadni Balkan u iznosu od 70 miliona eura, što je tek manji iznos od onog koji je planiran za našu zemlju u slučaju da se vlasti jednog dana prihvate za njih očito teškog posla, a to je provođenje reformi. Ovih 70 miliona eura je tek sedam posto od milijarde eura koliko se smiješilo našoj zemlji. Međutim, bh. političari su se odlučili da nastave po svom i da zapravo jedno pričaju a drugo rade i da se građanima smiju u lice.

Konkretno, BiH je ovog ljeta trebala dobiti bezuslovnu tranšu pred-finansiranja da su bh. vlasti s Evropskom komisijom usaglasile i usvojile Reformski program. Ovaj program nije usvojen jer bh. entitet RS nije prihvatio tri mjere – uspostavljanje jedinstvenog broja za hitne slučajeve u cijeloj zemlji, ukidanje entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava, te popunjavanje upražnjenih mjesta u Ustavnom sudu BiH i poštivanje odluka ovog Suda.

I tako će ovog ljeta umjesto u BiH ovih 70 miliona eura otići u  – Srbiju, Albaniju, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru.

Adresa opstrukcije je ponovo poznata – Banja Luka i vlast RS-a na čelu s Miloradom Dodikom i njegovim marljivim izvođačima radova na razbijanju BiH raspoređenim u Vijeću ministara BiH, državnom Parlamentu, entitetskoj Vladi i skupštini.

Koliko će Evropska unija imati strpljenja za ovakvu neozbiljnost i destruktivno ponašanje vlasti bh. entiteta RS i njihovih predstavnika u vlasti na državnom nivou pitali smo Adija Ćerimagića, višeg analitičara Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) u Berlinu, koji nam je odgovorio:

“Svjedoci smo odmjeravanja snaga između vlasti u BiH i Europske komisije. Brisel je Novi plan za rast, krajem prošle godine, najavio kao veliku promjenu u odnosu sa regionom, rješenjem za dugogodišnju stagnaciju i nazadovanje u provođenju reformi u regiji, i inicijativom koja će povratiti raniji uticaj i primat EU.

Logika je vrlo jednostavna, više bespovratnog novca i pristupa jedinstvenom tržištu EU, a za uzvrat dogovor i provođenje liste ne tako lakih reformi.

Vlasti u BiH su vrlo dobro razumjeli te poruke, a dio njih u Banja Luci već neko vrijeme testira tu odlučnost i dosljednost EU i uporno se cjenka. Tako je povučen zakon o stranim agentima u Narodnoj skupštini RS, i usvojen državni budžet. Za uzvrat se očekuje gledanje kroz prste za politički teža pitanja.

Iako još uvijek ima vremena da vlasti u BiH urade traženo, i da BiH dobije i prvu tranšu, pravi test EU dosljednosti bit će kada dođe do narednih tranši. Da li će za nju onda biti dovoljno provođenje dogovorenih reformi? Ili bez prihvatanja da se urade sve reforme nema ni ostalih tranši? S obzirom na dosadašnji potpuno netransparentan proces oko Novog plana za rast, teško je kazati šta će Europska komisija uraditi.”

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković danas je rekao da su u toku konsultacije s predstavnicima Evropske unije nakon kojih “ne bi bilo iznenađenje da prva tranša iz Plana rasta za zapadni Balkan bude uplaćena BiH, ali smo ipak bliže da do toga ne dođe.

(D.Omeragić)