Dok Bosna i Hercegovina formalno ulazi u novu fazu odnosa s Evropskom unijom, suštinski i dalje stoji u mjestu. Evropski put zemlje, uprkos ohrabrujućoj odluci iz marta 2024. o otvaranju pristupnih pregovora, sve je više opterećen neispunjenim reformama, blokiranim zakonima i političkom paralizom. Ključne tačke sporenja – poput Zakona o VSTV-u i Zakona o Sudu BiH – ostaju neriješene, uprkos jasnim i višestrukim zahtjevima iz Brisela. U junu Evropsko vijeće odlučuje hoće li BiH napraviti korak dalje ili ostati zarobljena u vlastitom političkom ćorsokaku.

O tome koliko je realna mogućnost da BiH izgubi i ovu priliku, postoji li još evropske volje za proširenje i šta eventualna stagnacija znači za stabilnost zemlje i regije, razgovaramo s Adijem Ćerimagićem, analitičarom Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) i jednim od najupućenijih sagovornika kada je riječ o odnosu između Sarajeva i Brisela.

Od marta tapkamo u mjestu, Moldavija nas već pretiče

Pitali smo Ćerimagića koliko je ozbiljna prijetnja da BiH u junu ne dobije datum za otvaranje pregovora, i može li to značiti formalno zamrzavanje evropskog puta?

"Prijetnja je vrlo realna", odmah upozorava Ćerimagić za „Slobodnu Bosnu.

Prema njegovim riječima, ukoliko bh. institucije ne usvoje ključne zakone i ne donesu potrebne odluke o imenovanjima, Evropska komisija i države članice EU neće imati osnov da donesu pozitivnu odluku. "To ne bi značilo formalno zamrzavanje evropskog puta, ali bi poslalo jasnu poruku da BiH od marta 2024. tapka u mjestu, dok druge zemlje – poput Moldavije – napreduju", pojašnjava on.

Bez dogovora domaćih lidera, pregovora s EU neće biti

Pitali smo našeg sagovornika d li u Briselu još postoji politička volja za evropske integracije BiH ili su, kako tvrde neki analitičari, već digli ruke i prebacili odgovornost na domaće lidere.

"U Briselu postoji jasna volja da se podrže zemlje koje žele napredovati", kaže Ćerimagić za „SB“. "Ali ključ je upravo u toj želji – EU odgovara na konkretne korake i političku volju. Kada te volje nema, odgovornost se vraća tamo gdje i pripada – domaćim institucijama."

Podsjeća da su sličnu podršku kao BiH imale i druge zemlje, ali su iskoristile priliku, dok BiH stagnira. "Zemlje poput Albanije nastavljaju s reformama i bez jasnog datuma. BiH ne pokazuje ni minimalnu volju", zaključuje on.

EU zna da je BiH bila na ivici krize – sljedeći put može biti gore

Kako mnoge građane BiH zanima, pitali smo Ćerimagića da li evropski zvaničnici shvataju koliko ozbiljna sigurnosna prijetnja može biti produžena politička paraliza u BiH.

Ćerimagić potvrđuje da EU vrlo dobro razumije dubinu rizika.

"U Briselu postoji svijest da je 7. marta zemlja bila na ivici ozbiljne sigurnosne krize", kaže za naš portal, aludirajući na pokušaj izbacivanja SIPA-e iz prostorija u RS-u.

"Ta situacija je mogla prerasti u nešto mnogo ozbiljnije. Iako su domaće institucije uspjele djelovati, svi znaju da problem nije nestao – samo je privremeno stavljen pod tepih."

Ipak, naglašava da se u Briselu očekuje da upravo domaće institucije preuzmu odgovornost: "Evropska unija neće intervenirati umjesto njih, već će reagovati kroz poruke i pritiske, kao i dosad."

Schmidt više nije u fokusu

Zanimalo nas je i može li visoki predstavnik Christian Schmidt igrati ključnu ulogu u deblokadi evropskog puta BiH, s obzirom na to da ga mnogi političari pozivaju da povuče konkretne poteze.

"Njegov utjecaj je ograničen", ističe Ćerimagić. "Schmidt je neke odluke prenio na domaće institucije, što je poruka da odgovornost mora biti njihova. U BiH ga neki i dalje vide kao ključnog aktera, ali razgovori koji se vode u glavnim gradovima EU više nisu usmjereni ka OHR-u." Naprotiv, naglasak je na domaćem političkom dogovoru i funkcionisanju institucija. Što se tiče upotrebe bonskih ovlasti, stavovi su podijeljeni – od onih koji žele njihovo gašenje do onih koji bi ih zadržali u ograničenoj formi. "Ti razgovori su još u toku, ali sve zavisi od procjene situacije u BiH. U ovom trenutku, evropski put zavisi isključivo od domaće političke volje", zaključuje Ćerimagić.

Dok evropski sat neumoljivo otkucava, sve je jasnije da BiH neće spasiti ni simbolične geste ni retoričke akrobacije domaćih lidera. Bez istinskih reformi, evropski put ostat će samo lijepa politička iluzija – s ozbiljnim posljedicama po budućnost zemlje.

(S. Hodžić)