Nova studija sugerira da ultraprerađena hrana, za koju se već zna da pridonosi zdravstvenim problemima poput bolesti srca i dijabetesa, također može biti povezana i s kroničnom nesanicom. U ultraprerađenu hranu spadaju namirnice koje su opsežno modificirane kako bi poboljšale okus, produžile rok trajanja ili olakšale masovnu proizvodnju, za razliku od minimalno prerađene hrane kao što je voće i povrće.

Studija, koju su proveli istraživači sa Univerziteta Sorbonne Paris Nord u Francuskoj, analizirala je podatke 38.570 odraslih osoba u istraživačkom projektu NutriNet-Santé, povezujući prehrambene navike s obrascima spavanja. U vrijeme kada je sve više i više hrane visoko obrađene i poremećaji spavanja rašireni, važno je procijeniti može li prehrana pridonijeti lošoj ili dobroj kvaliteti sna, ističe Marie-Pierre St-Onge, znanstvenica za prehranu i spavanje na Univerzitetu Columbia u SAD-u.

Rezultati izraženiji kod muškaraca

Rezultati su ukazali na značajnu povezanost između veće konzumacije ultraprerađene hrane i povećanog rizika od kronične nesanice, čak i nakon prilagodbe za sociodemografiju, način života, kvalitetu prehrane i varijable mentalnog zdravlja. Sudionici su crpili 16 posto svoje dnevne energije iz ultraprerađene hrane, a 19,4 posto ih je prijavilo simptome kronične nesanice, pri čemu je ta skupina konzumirala više ultraprerađene hrane.

Povezanost je isto tako bila nešto jača kod muškaraca. Unatoč presječnoj i opservacijskoj prirodi studije, koja je procjenjivala podatke u jednoj vremenskoj tački i oslanjala se na samoizvještavanje, velika veličina uzorka sugerira da je ta poveznica vrijedna pažnje za daljnje istraživanje.

Važno je napomenuti da su naše analize bile opservacijske prirode, a nismo procijenili longitudinalnu povezanost, kaže epidemiologinja Pauline Duquenne sa Sorbonne Paris Nord.

Nejasnoća koja i dalje ostaje

Navedeno istraživanje, koje je objavljeno u časopisu Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics, dopunjuje postojeće znanje o ultraprerađenoj hrani, iako ne utvrđuje uzročnost. Uzimajući u obzir uspostavljene veze između prehrane i spavanja, nije iznenađujuće da takva hrana može utjecati na rizik od kronične nesanice. Prethodna istraživanja pokazala su da je mediteranska prehrana povezana s nižim rizikom od nesanice, što predstavlja suprotan učinak od ultraprerađene hrane.

Nejasno je zašto ultraprerađena hrana može pridonijeti nesanici. Iako je vezu između te hrane i debljanja lakše razumjeti zbog visokog sadržaja kalorija, potrebno je više istraživanja kako bi se istražilo kako ta hrana može ometati san.

U budućnosti bi prospektivna epidemiološka, ​​kao i klinička i eksperimentalna istraživanja, mogla unaprijediti znanje o uzročnosti i medijacijskim putovima, poručuju autori navedenog istraživanja.