Novi izvještaj programa Ujedinjenih naroda za HIV/AIDS ukazuje na to da je svijet "na raskrsnici", ako globalni cilj iskorjenjivanja te bolesti kao prijetnje javnome zdravlju treba ostvariti do 2030.

Brojke UNAIDS-a za 2023. pokazuju kakko, unatoč zajedničkim naporima da se spriječi širenje virusa HIV-a i ublaži učinak AIDS-a, ipak širom svijeta "od uzroka povezanih s AIDS-om svake minute umre jedna osoba".

Svjetski čelnici obećali su da će do 2030. okončati pandemiju AIDS-a, koja je prijetnja javnome zdravlju, rekla je direktorica UNAIDS-a Winnie Byanyima uoči 25. Međunarodne konferencije o AIDS-u u Münchenu.

Oni mogu održati svoje obećanje, no samo zajamče li da odgovor na HIV ima potrebne resurse i da su ljudska prava sviju zaštićena, rekla je.

Ciljevi 

Službeni podaci upućuju na to da se tokom 2023. godine HIV-om zarazilo oko 1,3 miliona ljudi, što je više od triput od provizornog cilja od 370.000 za 2025., koji su svjetski čelnici postavili 2021. godine.

Globalni broj smrtnih slučajeva od komplikacija uzrokovanih AIDS-om pao je s oko 1,3 miliona u 2010. na 630.000 u 2023., kao rezultat sve veće dostupnosti antiretrovirusne terapije i drugih programa liječenja.

No ipak, brojka je daleko iznad provizornog cilja od 250.000 smrtnih slučajeva u 2025.

Zabrinutost u istočnoj Europi i središnjoj Aziji

Oko 40 miliona ljudi širom svijeta živjelo je s virusom u 2023. godini, pokazuju brojke, a gotovo svaki četvrti nije imao pristup liječenju koje može spasiti život, osobito u subsaharskoj Africi.

Regija je i dalje središte pandemije, pri čemu je učestalost HIV-a među tinejdžericama i mladim ženama i dalje "iznimno visoka", premda su napori da se virus obuzda sve bolji. 

U izvještaju stoji da je, iako "globalni odgovor na prevenciju HIV-a napreduje ohrabrujućim tempom u subsaharskoj Africi", on "zaustavljen u ostalim regijama", no stope su, po podacima UNAIDS-a u porastu u tri područja: Latinskoj Americi, Bliskom istoku i Sjevernoj Africi te istočnoj Europi i središnjoj Aziji.

Situacija u potonjoj kategoriji posebno zabrinjava, s brojem smrtnih slučajeva koji su porasli za 34 posto od 2010. Sve ostale regije zabilježile su pad u istome razdoblju, u rasponu od 57 posto na Karibima do 6 posto na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi.

Sveukupno, smrtnost povezana s AIDS-om pala je za 69 posto od vrhunca pandemije 2004. godine i za 51 posto od 2010. godine.

Stigmatizacija koči borbu protiv pandemije

Studija je pokazala da diskriminacija i stigmatizacija rizične populacije i ranjivih skupina, uključujući i seksualne radnice, transrodne osobe i korisnike droga, "čine prepreke za vitalne usluge prevencije i liječenja".

Usluge prevencije i liječenja HIV-a "doprijet će do ljudi samo ako se poštuju ljudska prava, ako se ukinu nepravedni zakoni protiv žena i protiv marginaliziranih zajednica i ako bude postojalo izravno suočenje s diskriminacijom i nasiljem", nastavlja se u izvještaju.

Financiranje vitalnih mjera, poput programa podjele kondoma i usluge smanjenja štete za korisnike droga smanjuje se u brojnim zemljama uz znatan utjecaj na stope prijenosa HIV-a.

Vlade moraju djelovati sada da bi ubrzale napore protiv globalne pandemije, rekla je Byanyima.

Čelnici mogu spasiti milione života, spriječiti milione novih infekcija HIV-om i osigurati da svi koji žive s HIV-om mogu živjeti zdrave, ispunjene živote, ustvrdila je uoči godišnje konferencije koja traje do petka.