U martu 2024. godine Bosna i Hercegovina otvorila je pristupne pregovore za ulazak u Evropsku uniju, kada je tadašanja aktuelna predsjednica Evropske komisije Ursula van der Leyen saopćila kako je Bosna i Hercegovina napravila u posljednjih godinu najveći napredak u odnosu na proteklu deceniju dajući našoj zemlji zeleno svjetlo za početak pregovora.

Von der Leyen je odmah nakon toga navela listu stvari koje je Bosna i Hercegovina uradila na putu prema EU, sve zakone i pregovore s Frontexom koje su usvojile vlasti u BiH, te dodala kako će u narednom periodu BiH morati uraditi još više na putu prema EU.

Redoslijed koraka

Vjekoslav Čamber

Tim povodom kontaktirali smo Ured Vlade FBiH za evropske integracije na čijem čelu je Vjekoslav Čamber kako bi za "Slobodnu Bosnu" pojasnili šta zapravo za nas znači "zeleno svjetlo", koliki put je još pred nama i šta moramo činiti…

"Bosna i Hercegovina je dobila kandidatski status u decembru 2022 godine, dok je 11. mart 2024. godine Evropska komisija zvanično dala preporuku za početak formalnih pregovora o članstvu u Evropsku uniju. Lideri Evropske unije će na sastanku Evropskog vijeća, koji će se održati od 21. do 22. marta, razmatrati ovu preporuku i donijeti konačnu odluku", pojasnili su iz Ureda Vlade FBiH za evropske integracije.

Evropsko vijeće

U redoslijedu koraka, kako su naveli za "SB", nakon što Evropsko vijeće donese odluku o formalnom početku pregovora o članstvu, Bosna i Hercegovina treba da dobije datum održavanja Međuvladine konferencije (engl. Intergovernmental conference) između 27 država članica Evropske unije i Bosne i Hercegovine.

"Na prvom sastanku Međuvladine konferencije se postavljaju pregovarački okvir sa strane Evropske unije i opšta pregovaračka pozicija sa strane Bosne i Hercegovine. Pregovaračka pozicija u praksi predstavlja plan dostizanja potpune harmonizacije sa pravom Evropske unije", pojašnjavaju te ističu da se nakon toga radi „screening“ analiza kojom se ilustrira jaz između pravnog sistema Evropske unije i pravnog sistema Bosne i Hercegovine.

Sjedište Evropske komisije

"Poslije screeninga, Evropska komisija izvještava o ispunjenosti mjerila za otvaranje pregovaračkih poglavlja, odnosno klastera EU zakonodstva. Prvi klaster koji se otvara se zove Osnove (eng. Fundamentals) i sastoji se od slijedećih poglavlja:

• Poglavlje 5 - Javne nabavke
• Poglavlje 18 – Statistika
• Poglavlje 23 - Pravosuđe i osnovna prava
• Poglavlje 24 - Pravda, sloboda i sigurnost
• Poglavlje 32 – Finansijska kontrola
• Ekonomski kriterijumi
• Funkcionisanje demokratskih institucija
• Reforma javne uprave", naveli su.

Na kraju, iz Ureda Vlade FBiH za evropske integracije dodali su kako je važno napomenuti da redoslijed koraka u konačnici određuje Evropska unija, te screening kao u slučaju Moldavije može započeti i prije održavanja međuvladine konferencije.

"Političke poruke zvaničnika EU su jasno poslane", poručili su iz ovog Ureda za "Slobodnu Bosnu".

Šta je učinjeno do sada?

Govor Johanna Sattlera na konferenciji; Foto: Denis Zuberi / AA

U junu tekuće godine u Sarajevu je održana konferencija na temu pregovora o pristupanju država Zapadnog Balkana EU (Pregovaračko poglavlje 23 – pravosuđe, borba protiv korupcije i temeljna prava) i preostali koraci do ove faze koja je okupila resorne ministre pravde iz nekoliko susjednih zemalja, ambasadore zemalja EU u BiH, pravne stručnjake, vladine i nevladine organizacije, kao i predstavnike međunarodne zajednice na diskusijama o očekivanjima pristupnih pregovora za BiH u vezi sa Poglavljem 23, te preostalim koracima koje treba ispuniti kako bi se dostigla ova faza.

Među brojnim zvanicama na konferenciji bili su i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt i predsjednica Venecijanske komisije Claire Bazy Malaurie, kao i šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler koji je rekao da su vidjeli pozitivni iskoraci prije tri mjeseca kada je 27 zemalja članica dalo zeleno svjetlo BiH za otvaranje pristupnih pregovora.

"Naredni korak je održavanje međuvladine konferencije, međutim prije tog koraka potrebno je da se ostvari napredak na dva plana. Jedan je prije svega tehnički, koji podrazumijeva određivanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. U tom procesu potrebno je razmotriti mogućnosti za uključivanje drugih aktera prije svega nevladinog sektora. Drugi aspekt je politički, u tom dijelu od BiH se očekuje usvajanje četiri zakona, propisa, koja su već proceduralno na neki način finalizirani. Tu govorimo o zakonu o sudovima, visokom sudskom i tužilačkom vijeću, o zaštiti ličnih podataka i kontroli granica. To su zakoni koje je isticao i komesar za proširenje (Oliver) Varhelyi prilikom posjete BiH“, kazao je on i dodao da očekuje da prije sezone godišnjih odmora bar neki od ovih zakona budu usvojeni.

Pa da sumiramo bar četiri navedena zakona: Zakon o sudovima još uvijek nije usvojen jer nema dogovora na državnom nivou, odnosno usvajanje Zakona uslovljavano je iz RS-a samo ako Apelaciono odjeljenje Suda BiH bude smješteno u Banjoj Luci.

Kolaps pravosuđa spriječen je 19. jula tekuće godine kada je Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, po hitnom postupku, usvojio Zakon o izmjeni Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.

Sjednica VSTV-a

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH poručivano je da je u vrijeme novih tehnologija i razvoja koji se bilježi u cijelom svijetu u Bosni i Hercegovini potrebno donošenje novog zakona o zaštiti ličnih podataka, no do toga ipak još nije došlo, kao ni Zakon o kontroli granica.

U julu ove godine, u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održana konferencija na temu: “Uloga parlamenata u procesu pregovora za članstvo Bosne i Hercegovine u EU”.

S obzirom na to da je sezona godišnjih odmora i da uskoro počinje predizborna kampanja, pitanje je hoće li na putu BiH ka EU biti pomaka do lokalnih izbora zbog nedostatka političke volje.

(S. H.)