Učestali hakerski napadi kojima javnost svjedoči u posljednjem periodu u zemljama okruženja jasan su signal za uzbunu i apel institucijama u BiH da ubrzaju procese kojima će ojačati institucionalne kapacitete za borbu protiv kibernetičkih prijetnji, oblika hibridnih izazova koji mogu izazvati ozbiljne poremećaje u nizu segmenata svakodnevnog života.

Semir Dedić, predsjednik udruženja “e-Transformacija” kaže kako se i dalje barata podatkom da se u BiH sedmično događa i 1500 hakerskih napada te kako je nužno raditi na promjenama koje bi uključivale podizanje nivoa spremnosti za suočavanje s ovim prijetnjama. Potvrdio je kako ovo udruženje u saradnji s njemačkim GIZ-om radi na mapiranju raspoloživih kapaciteta, što je važan korak u izgradnji otpornosti. A kako bi se stanje unaprijedilo, sistem zaštite ojačao, a koordinacija različitih nivoa vlasti podignula na viši nivo, podršku pruža i Evropska unija kroz projekt “Inovacije i digitalizacija u malim i srednjim poduzećima” u BiH/EU4DigitalSME, koji sufinansiraju EU i vlada SR Njemačke. Krajem prošle godine udruženje “e-Transformacija” uspješno je organiziralo treći Cyber Security Summit, a tom prilikom usvojeno je šest zaključaka: mapirati raspoložive kapacitete koji mogu doprinijeti povećanju stepena cyber-sigurnosti i asistirati u slučaju značajnijih cyber-incidenata, pružiti podršku organizacijama i nevladinu sektoru u jačanju kapaciteta cyber-sigurnosti i podizanja svijesti o njoj.

To podrazumijeva i izgradnju novih te unaprjeđenje postojećih kapaciteta za praktični trening i simulacije u oblasti cyber-sigurnosti.

Također, nužno je uspostaviti mehanizme i protokole za razmjenu informacija o cyber-incidentima te poticati standardizirano dijeljenje iskustava proisteklih iz cyber-incidenata, kao i organizirati sveobuhvatno istraživanje koje će omogućiti sagledavanje objektivne slike stanja cyber-sigurnosti u Bosni i Hercegovini i definiranje konkretnih akcijskih planova za unaprjeđenje sveobuhvatnih cyber-sigurnosnih kapaciteta u Bosni i Hercegovini. U konačnici je potrebno izraditi strategiju podizanja nivoa kapaciteta cyber-sigurnosti te aktivnije raditi na izradi propisa koji bi regulirali oblast korištenja digitalnih tehnologija i cyber-sigurnosti. Navedeni zaključci posebno su aktuelni u svjetlu hibridnih prijetnji kojima svjedočimo u posljednje vrijeme te pokazuju kako svi nivoi vlasti u zemlji moraju na sistemski način pristupiti ovoj tematici. Naravno, preduvjet efikasnijeg suočavanja s takvim prijetnjama je ostvarivanje komunikacije i saradnje na svim nivoima, ne samo u kontekstu vlasti već i kada govorimo o akademskoj zajednici, kao i organizacijama civilnog društva. Ono što je jasno u ovom trenutku je činjenica da Bosna i Hercegovina, uprkos percepciji, ima kapacitete za suočavanje sa cyber-prijetnjama, međutim, da bi bili stavljeni u funkciju efikasne zaštite kritične infrastrukture, nužne su promjene koje bi uključivale pravovremenu razmjenu informacija, ali i mapiranje ljudskih i institucionalnih kapaciteta.

Kada govorimo o BiH, do sada je bilo nekoliko medijski eksponiranih slučajeva hakerskih napada, poput blokade servera Parlamenta BiH najesen 2022. godine ili pak napada na integrirani zdravstveni informacijski sistem RS-a, piše Večernji.ba.