Fondacija Atelje za društvene promjene - ACT objavila je nekoliko video snimaka koji prikazuju kakve posljedice je u rudniku Rio Tinta u Papua Novoj Gvineji ostavilo rudarenje metala.

Podsjetili su da je Panguna nekada bila jedan od najvećih svjetskih rudnika bakra i zlata.

"Rudarstvo je generisalo skoro 2 milijarde američkih dolara prihoda za Rio Tinto i Vladu Papue Nove Gvineje do 1989. godine, kada je ustanak lokalnog stanovništva protiv ekološkog uništenja uzrokovanog rudnikom, i nepravde u raspodjeli profita - manje od 1% profita rudnika išlo je u regiju Bougainvilleu, što je prisililo Rio Tinto na zatvaranje rudnika. Zbog toga je Vlada Papue Nove Gvineje poslala trupe protiv vlastitih građana kako bi ponovno pokrenula strani rudnik, što je izazvalo desetogodišnji građanski rat koji je doveo do smrti čak 20.000 ljudi", naveli su.

Kako dalje kažu, Rio Tinto se povukao iz rudnika, potpuno izbjegavajući troškove čišćenja.

"Tek trideset i dvije godine nakon što su napustili ostrvo Bougainville, Rio Tinto je obećao da će finansirati nezavisnu procjenu kontinuirane ekološke štete uzrokovane njegovim rudnikom Panguna. Rio Tinto se obavezao da će finansirati “procjenu utjecaja na okoliš i ljudska prava" nakon službene žalbe koju je podnijelo 156 stanovnika lokalnih zajednica nizvodno od rudnika, koji tvrde da više od milijardu tona rudarskog otpada bačenog u deltu rijeke Kawerong-Jaba nastavlja da uzrokuje katastrofalne ekološke štete i ugrožava njihove živote i egzistenciju".

Poslanica Bougainvillea Theonila Matbob, čija izborna jedinica uključuje Pangunu i čiji je otac ubijen u građanskom ratu na Bougainvilleu, rekla je da je potrebno hitno istražiti ekološke probleme uzrokovane rudnikom.

"Ovo je početak... ovo je važan dan za zajednice na Bougainvilleu. Rudnik i dalje zagađuje naše rijeke bakrom. Naša djeca se razbolijevaju zbog zagađenja, a zajednice nizvodno sada bivaju poplavljene rudarskim otpadom. Neki ljudi moraju hodati dva sata dnevno samo da bi dobili čistu pitku vodu. U drugim područjima, svetišta zajednica bivaju poplavljena i uništena", kazala je.

Rudnik bakra i zlata Panguna na ostrvu Bougainville je bio u većinskom vlasništvu britansko-australske rudarske kompanije, ali 2016. godine Rio Tinto se povukao iz rudnika, ostavljajući iza sebe više od milijardu tona rudarskog otpada.

Zajednice u sjeni propadajućeg rudnika sada su prisiljene živjeti s rijekama i izvorima vode zagađenim bakrom, šumama poplavljenim rudarskim otpadom i ozbiljnim zdravstvenim problemima uzrokovanim zagađenjem.

"Korporacijama ne bi trebalo biti dopušteno da ugrožavaju živote ljudi u ime profita. Nećete ovdje kopati", poručili su iz Fondacija Atelje za društvene promjene - ACT.

Podsjetimo, upravo kompanija Rio Tinto bi u Srbiji trebala raditi na projektu iskopavanja litijuma kojeg Srbija ima mnogo u dolini rijeke Jadar. Zbog ovih najava širom Srbije sedmicama se održavaju protesti građana koji su zabrinuti za ekološke posljedice iskopavanja.